Prema detaljnom britanskom istraživanju o popularnosti i visini cijena piva u svijetu, Bosna i Hercegovina je zemlja čiji građani troše najmanje novca na ovo alkoholno piće, javlja Anadolija.
Naime, prema istraživanju portala “Finances Online”, na pivo najviše para godišnje potroše Australijanci i Irci, a najmanje Ukrajinci i Bosanci i Hercegovci.
Istraživanjem došlo se do zaključka da na pivo najviše novca daju građani Australije koji po glavi stanovnika potroše 747 dolara godišnje, a nakon njih slijede Irci sa 688 dolara, pa Finci 565, stanovnici Novog Zelanda 452, Venecuele 444, Velike Britanije 393 i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sa 356.
S druge strane, građanin Ukrajine na pivo godišnje potroši 72,69 dolara, Bosne i Hercegovine 99,86. Nakon njih slijede stanovnici Bugarske sa 119 dolara, Paname sa 123, Slovačke 136, Mađarske 138 i Meksika gdje se godišnje na pivo potroši 141 dolar po glavi stanovnika.
Prema ovoj studiji, najjeftinije pivo u svijetu je u Ukrajini gdje flaša od pola litre košta 0,59 dolara, kolika je cijena piva i u Vijetnamu. Osim ovih zemalja najjeftinije pivo je u Kambodži, Saudijskoj Arabiji, Češkoj Republici i Kini. Srbija je zauzela deveto mjesto na listi deset zemalja sa najjeftinijim pivima sa prosječnom cijenom od 0,77 dolara.
Najskuplje pivo je u Iranu gdje košta 7,71 dolar po boci. Slijedi Kuvajt sa 7,09 dolara, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) sa 6,20, Papa Nova Gvineja 5,14, Singapur 4,72 i Norveška 4,61.
Prema istom istraživanju, Česi popiju najviše piva u svijetu. Naime, u Češkoj svaki stanovnik, u prosjeku, popije 419 piva godišnje. Nakon njih slijede stanovnici Australije sa 304 ispijena piva, Njemačke 299, Estonije 288, Poljske 27,7 koliko popiju i Irci. Građani Hrvatske na toj listi su na sedmom mjestu sa 242 piva godišnje po stanovniku.
Srbijanac godišnje popije više od 12,5 litara alkohola što ih svrstava u balkanske rekordere, pokazalo je posljednje istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Odmah iza su Hrvati koji godišnje popiju do 10 do 12,4 litara alkohola i alkoholnih pića. Najmanje alkohola na području Balkana konzumiraju stanovnici Bosne i Hercegovine. Prema navodima WHO-a, u BiH se najviše konzumiraju žestoka pića (73 posto), a nakon toga pivo (23 posto) i vino (četiri posto).
Prema rezultatima spomenutog izvještaja, Turska je evropska zemlja čiji stanovnici u prosjeku konzumiraju najmanje alkohola i alkoholnih pića. Naime, prosječan stanovnik Turske stariji od 15 godina godišnje konzumira manje od 2,5 litara alkohola i alkoholnih pića.
Nakon Turske, posmatrano na evropskom nivou, slijede Bosna i Hercegovina, Albanija, Makedonija, Malta i Italija, gdje jedna osoba iznad 15 godina u prosjeku godišnje konzumira od 5 do 7,4 litara alkohola i alkoholnih pića.
Najviše alkohola i alkoholnih pića u Evropi konzumiraju stanovnici zemalja istočnog i centralnog dijela Starog kontinenta, kao što su Ukrajina, Bjelorusija, Poljska, Bugarska, Češka, Mađarska, Rumunija, Slovačka i Rusija, gdje osoba starija od 15 godina u prosjeku godišnje konzumira više od 12,5 litara.
Zemlje u svijetu čiji stanovnici konzumiraju najmanje alkohola, odnosno manje od 2,5 litara godišnje po osobi, su mahom arapske zemlje, zemlje Bliskog Istoka i zemlje sjeverne Afrike.
U prosjeku svaki čovjek u svijetu u godinu dana popije 6,1 litara čistog alkohola ili alkoholnih pića. Također, zanimljivo je da skoro 30 posto ukupnog alkohola koji se popije godišnje odlazi na pića proizvedena u kućnim radionicama, za koja se naglašava da su posebno štetna za zdravlje.
Prema podacima WHO-a, procjenjuje se da je alkohol krivac za smrt 2,5 miliona osoba diljem svijeta godišnje, što je više od AIDS-a ili tuberkuloze. U Rusiji je, primjerice, jedna od pet smrti muških osoba uzrokovana alkoholom, piše Anadolu Agency.
(VisokoIN/AA)
