Bosna i Hercegovina je postala jedna velika deponija za hranu iz bijelog svijeta koja je izuzetno lošeg kvaliteta, a često čak i nije za ljudsku upotrebu.
Tako tržištem ove države uveliko kolaju proizvodi zasićeni pesticidima, genetski modificiranim organizmima, teškim metalima, dok neki, zbog neispravnosti i vraćanja sa granica, budu spriječeni da dođu do naših trpeza.
Nedavno je na tržištu otkrivena riža iz Indije u kojoj je utvrđena nedozvoljena količina pesticida, pa je ocijenjena kao izuzetno opasna po zdravlje djece. Također, genetski modificiran kukuruz, nekvalitetne suhe šljive, brašno sa isteklim rokom trajanja, samo su neki od proizvoda koji su našli ili pokušali da nađu put do građana BiH.
Nakon što bude utvrđeno da nisu za jelo ili da su opasni po zdravlje, pojedine namirnice budu povučene sa tržišta. Međutim, to nikako ne rješava problem u potpunosti, jer je činjenica da su određeno vrijeme bile u prodaji, odnosno da su ih ljudi kupovali i jeli.
Analiza Agencije za sigurnost hrane BiH lani je pokazala da, kada se u obzir uzme ukupan broj analiziranih uzoraka i onih za koje je utvrđeno da ne odgovaraju propisima, svaki 20. uzorak hrane na tržištu BiH zdravstveno nije ispravan.
Kad je riječ o mikrobiološkim parametrima, u najvećoj mjeri radi se o mesu i proizvodima od mesa, složenim jelima i tijestu od žitarica, te proizvoda na njegovoj bazi. Najčešći uzrok njihove neispravnosti je prisustvo aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija te salmonele.
Kod fizičko-hemijskih parametara, uzrok neispravnosti je bilo prisustvo teških metala iznad propisane maksimalne dozvoljene koncentracije, a kategorije hrane kojima su najčešće pripadali neodgovarajući proizvodi su bili riba i riblji proizvodi, te dodaci ishrani.
U Agenciji su rekli da u BiH, kao i u drugim zemljama, ne postoji apsolutna sigurnost hrane. Zbog toga se dešava da se, s obzirom na to da je hrana izložena različitim biološkim, hemijskim i fizičkim opasnostima u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije, zdravstveno neispravne namirnice nađu na tržištu.
Domaći proizvođači hrane već odavno upozoravaju na šuplje granice, preko kojih na tržište RS dospijevaju velike količine škart hrane.
– Zato ne čudi što nam iz inostranstva dolazi meso staro decenijama, zaraženo mlijeko, povrće, sadni materijal. Činjenica je da smo postali prava deponija otpada iz Evrope i svijeta – kaže poljoprivrednik Vladimir Usorac.
Tako su lani sa tržišta BiH, zbog povećane koncentracije aditiva sulfita, koji je alergen, povučeni škampi škotskog dobavljača, kao i hrana i mlijeko za bebe, zbog sumnje da sadrže štetne sastojke koji su opasni po zdravlje.
Iz prodaje je povučena i voćna kašica za bebe, i to zbog ostataka sredstva za čišćenje koje sadrži hlor pronađenih u jednoj staklenki proizvoda. Istu sudbinu doživjele su i dječije kašice i voćni sokovi, nakon što je utvrđeno da sadrže nedozvoljene količine ostataka pesticida. Povučen je i topljivi sir koji je sadržao nedeklarirani konzervans.
Inspektori su lani spriječili i uvoz devet pošiljki zaraženog sjemenskog krompira iz Evrope. Riječ je o količini od 140 tona, a utvrđeno je da je sjemenski krompir porijeklom iz Danske, Luksemburga, Holandije, Njemačke i Francuske bio zaražen štetnim organizmom „Fusarium sp”, koji izaziva truljenje.
Uništeno 40 kilograma namirnica
Za tri mjeseca ove godine, na tržištu RS je uništeno oko 40 kilograma hrane, koja je neprikladna za ljudsku upotrebu zbog neodgovarajuće deklaracije i proteklog roka upotrebe.
– U okviru kontrole vanjskotrgovinskog prometa, za šest pošiljki hrane zabranjen je uvoz i naloženo uništavanje ili povrat dobavljaču. Utvrđeno je da proizvodi nisu ispunjavali propisane parametre zdravstvene ispravnosti i kvaliteta. Propusti su utvrđeni kod pekarskih i orašastih plodova, začina i prerađevina od povrća, porijeklom iz Hrvatske, Srbije, Mađarske i Portugala. Utvrđene nepravilnosti odnosile su se na istekao rok trajanja, nepostojanje deklaracije, promjenu boje – kaže portparol Inspektorata RS Dušanka Makivić.
