Iz pouzdanih izvora „Slobodna Bosna“ doznaje da će pravni tim BiH iskoristiti „vanredni pravni lijek“ naznačen u Presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu od 26. februara 2007. godine, i u predviđenom roku zatražiti reviziju postupka protiv Srbije za zločin genocida počinjen u BiH.
Pravni tim BiH već je pripremio potrebnu dokumentaciju i do predviđenog roka, koji ističe 26. februara 2017. godine, zatražit će obnovu postupka. Za podnošenje žalbe nije potrebno nikakvo ponovno izjašnjavanje Predsjedništva BiH, i ne postoji ni teoretska a ni praktična mogućnost da srpski član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, blokira obnovu postupka protiv Srbije. Predsjedništvo BiH se o tome već davno izjasnilo kada je imenovalo agenta i dalo mu puna ovlaštenja da preduzima sve procesne radnje koje su potrebne, a jedna od tih radnji je i ulaganje zahtjeva za obnovu postupka. Iz Srbije, očekivano, stižu burne reakcije na najavu obnavljanja tužbe za genocid. Ministar vanjskih poslova ove zemlje Ivica Dačić je izjavio da se ne može deklarativno zalagati za mir i stabilnost u regionu i onda pisati tužbe, da bi potez BiH bio „šamar“ te da u tom slučaju naša zemlja ne očekuje da joj Srbija okrene i drugi obraz, što je direktna najava pogoršanja odnosa između dvije zemlje.
S druge strane pak, Srbija je BiH i bošnjačkom narodu kao žrtvi genocida dala jako malo razloga da u ime dobrosusjedskih odnosa ne revidira tužbu za genocid. Podsjećamo, Srbija je još 2010. usvojila Deklaraciju o Srebrenici, no bez spominjanja riječi genocid. Također, za razliku od većine evropskih država u Srbiji nikada nije usvojen zakon o sprječavanju genocida, što ne treba da čudi, s obzirom da i danas neki od vodećih političara i javnih ličnosti u ovoj zemlji osim što otvoreno negiraju genocid, također nastoje i maksimalno relativizovati zločine koje su srpske snage počinile tokom rata u Bosni i Hercegovine. Bez jasne i rezolucije i negiranja genocida, BiH nema nikakvu ni moralnu i pravnu obavezu da u ime navodnih dobrosusjedskih odnosa i mira na Balkanu odustaje od tužbe za genocid od Srbije.
Također, u odnosu na proces iz 2007. godine u međuvremenu se pojavilo mnoštvo novih dokaza o direktnom učešću i odgovornosti Srbije za zločine u BiH, među kojima su od naročitog značaja oni izneseni na suđenju Radovanu Karadžiću, osuđenom prvostepeno na 40 godina zatvora, između ostalog i zbog zločina genocida.
Za ostvarivanje pravde i dolaženja do pune istine ne postoji adekvatnije mjesto od suda, pa stoga se postavlja pitanje zbog čega se predstavnici Republike Srpske i Srbije toliko protive novom procesu.
(Visokoin.com / SB)
