U novembru prošle godine sindikati su upozoravali da je potrošačka korpa u tom mjeseci iznosila 2.190,30 KM što je za gotovo 90 KM više nego u odnosu na oktobar.
U decembru taj iznos je bio veći za još 75, 37 KM, kada je decembarska potrošačka korpa za četveročlanu porodicu iznosila 2.265,67 KM.
Osjetan rast cijena je nastavljen i u 2022. godini, pa je sindikalna potrošačka korpa u januaru iznosila 2.357,04 KK, a u februaru 2.389,12 KM.
Računica je jasna- za samo četiri mjeseca toškovi života četveročlanoj porodicu BiH veći su za 288 KM.
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH napomenuli su da u februarski iznos potrošačke korpe nisu ušle enormno visoke cijene koje se bilježe od početka mjeseca marta, tako da će iznos potrošačke korpe za taj mjesec biti znatno viši.
Podsjetimo da potrošačku korpu za februar čine: prehrana – 44,52%; stanovanje i komunalne usluge – 14,25%; higijena i održavanje zdravlja – 8,04%; obrazovanje i kultura – 8,37%; odjeća i obuća – 13,40%; prevoz – 5,77%; održavanje domaćinstva – 5,65%.
U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala.
Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za jedanaest (11) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.
Poređenja radi, evo kako su se kretale plate u periodu novembar- januar.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u novembru prošle godine iznosila je 1.023 KM, u decembru prošle godine 1.042 KM, a u januaru ove godine jednu marku više- 1.043 KM! Preciznije za tri mejeseca posječna plata je porasla 20 KM!
Nažalost prognoze za naredne mjesece su još lošije-Inflacija će nastaviti da razara našu ekonomiju i društvo.
Potvrdila je to i upozorenje koje je Centralna banke BiH objavila ove sedmice. Kako su naveli tek nas čeka nas snažan inflatorni šok.
Između ostalog su istakle, da postoji nekoliko faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastu inflacije ka trenutnim ekstremnim procjenama.
“Prvenstveno, mogući su dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže od potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu s trendovima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije, i to ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo“, naveli su iz CB BiH.
