Najveća greška ekonomskog modela zapadnog Balkana jeste hronični problem nedovoljnog korištenja ljudskih resursa, odnosno visoke nezaposlenosti, u čemu prednjači Bosna i Hercegovina, navodi se u velikom izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o 15 godina tranzicije u regiji.
Izvještaj, u kojem se navode preporuke za sve države bivše Jugoslavije, bit će objavljen tek danas, a “Avaz” je dan ranije imao uvid u njegov sadržaj.
BiH se, uglavnom, spominje u svim negativnim aspektima ekonomskog razvoja regiona.
”Pokazatelji nivoa zaposlenosti jednako su razočaravajući te se od 2000. godine prosječno kreću između 40 i 45 posto, što je za cijelih deset posto niže nego u novim državama članicama. Zaposlenost je osobito niska među ženama i mladima, a posebno je to izraženo u BiH te na Kosovu” – navode eksperti MMF-a.
Generalno, u razdoblju nakon krize, rast u zemljama zapadnog Balkana izgubio je na snazi.
Nedovršeni proces reformi bio je ključ neostvarenja napretka prema nivou dohotka bogatijih država EU. Zemlje zapadnog Balkana trebaju generirati radna mjesta ako žele obrnuti trend loših ishoda na tržištu rada koji su razlog zaostajanja tolikog broja država – istaknuto je.
Traži se i deblokada privatizacije, dok u BiH vlasti, posebno u Federaciji, to odbijaju, želeći po svaku cijenu zadržati zlatne koke u telekom i energetskom sektoru.
Ključni prioritet politike u cijeloj regiji jeste ponovno pokretanje dubokih strukturnih reformi. I dalje postoje brojna neučinkovita preduzeća u državnom ili društvenom vlasništvu koja je potrebno privatizirati; ako se želi postići procvat privatnog sektora kao ključnog motora rasta bit će potrebno pozabaviti se problemima konkurentnosti, uključujući preveliku birokraciju te loše upravljanje -istaknuto je.
U nekim državama zapadnog Balkana otpor privatnom vlasništvu značio je preživljavanje brojnih neučinkovitih preduzeća ili preduzeća u društvenom vlasništvu koja su nastavila opterećivati javne finansije i raspodjelu resursa.
U cijeloj regiji pretjerana birokratija i korupcija i dalje opterećuju privredne aktivnosti. Važno je reći da je u većini zemalja zapadnog Balkana izostala široka politička podrška dalekosežnim reformama. Nameće se osjećaj da su reforme na zapadnom Balkanu ostvarile premalo, a da su od rasta koristi imali samo malobrojni – zaključeno je.
