U Bosni i Hercegovini svake godine rodi se oko 80 beba na 10.000 stanovnika. Naša zemlja po natalitetu već duže od deset godina zauzima posljednje mjesto u regionu, a broj umrlih u odnosu na broj živorođenih veći je godišnje u prosjeku i do pet hiljada.
U prvih sedam mjeseci 2017. godine, rođeno je 13.374 beba, a broj umrlih iznosi 18.798, što ukazuje na negativan prirodni priraštaj od 5.424.
Kanton Sarajevo jedini je u Federaciji „u plusu“ kada se radi o prirodnom priraštaju na 1.000 stanovnika. Stručnjaci stalno upozoravaju na uslove koji utiču na stopu nataliteta.
Iste razloge navode i mladi…
“Loši uslovi, nezaposlenost, nemogućnost stanovanja, nemaju svoj vlastiti stan, a ne žele živjeti sa roditeljima”;
“To sve vuče jedno drugo, kako ga roditi, šta mu priuštiti ako ne vidi neku svijetlu budućnost u ovoj zemlji, a vidite koliko mladih ljudi odlazi”;
“Zbog ekonomske situacije najviše, imam prijatelja koji su se vezali, pa razveli nakon nekoliko mjeseci, ne može se”;
“Mislim da je problem mladih ljudi mentalitet, mislim da moramo shvatiti da je vrijeme kapitalizma, i da moramo sami preuzeti stvar u svoje ruke”, kazali su nam.
Pokušaji da se nešto promijeni su sporadični. U Federaciji BiH, nezaposlene majke su tražile više naknade na brojnim protestima, ali bezuspješno. Više uspjeha imale su majke u Republici Srpskoj. Nezaposlene majke dobile su materinski dodatak od 405 KM.
“Za prvo dijete nisam ništa dobila, ni 70 KM niti išta jednokratnu pomoć samo. Ako oni misle da se može preživjeti sa jednim minimalcem, četveročlana porodica, ne može stvarno”, kazala nam je Ana Kostić, majka dvoje djece.
Pored svih nabrojanih faktora, emigracija mlađe populacije kojoj svjedočimo neizbježno utječu na stopu nataliteta. Demografske procjene pokazuju da će Bosna i Hercegovina do 2050. godine imati oko 740.000 stanovnika manje nego danas, što predstavlja oko 20 posto ukupne populacije.
Nažalost, bez obzira na sve alarmantnije statistike, većina bh. općina i dalje nema definisanu populacionu politiku.
