Bosna i Hercegovina bilježi značajan trgovinski deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni mesa, koji je u prvom polugodištu iznosio 245,3 miliona KM, čime meso čini najveći udio u ukupnom deficitu agro i prehrambenog sektora.
Taj sektor, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupno bilježi dvije milijarde KM deficita, što predstavlja 32 posto ukupnog trgovinskog deficita BiH, a kada je riječ o mesu izvoz pokriva tek 12 posto uvoza.
Uvoz mesa u BiH, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u stalnom je porastu u posljednje tri godine, s izuzetkom blagog pada u ovoj godini u poređenju sa istim periodom lani, što uprkos manjoj količini, dodatno potvrđuje trend rasta cijena.
Tako je tokom sedam mjeseci ove godine izdvojeno više od 381 milion KM za uvoz mesa, dok je izvoz mesa iznosio oko 30,6 miliona KM.
Najveći iznos odnosi se na uvoz goveđeg mesa svježeg, rashlađenog ili smrznutog, koje je plaćeno više od 200 miliona KM. Za svinjsko meso izdvojeno je 67,2 miliona KM, a za meso peradi i jestive klaoničke proizvode od peradi 34,7 miliona. Najviše mesa BiH je uvezla iz Nizozemske, Italije, Poljske, Belgije i Srbije.
Ekonomski analitičari upozoravaju da ovakva struktura uvoza dodatno opterećuje trgovinski bilans i ukazuje na potrebu za jačanjem domaće proizvodnje i boljom podrškom lokalnim farmerima. Iako BiH ima potencijal za razvoj stočarstva, domaći proizvođači i dalje ne mogu konkurisati količinama i cijenama koje dolaze iz inostranstva.
Sve to dovodi do propadanje farmi jer mnogi farmeri odustaju od proizvodnje zbog nekonkurentnih uslova. Posebno se ističu i zdravstveni rizici i situacije u kojima se uvozi smrznuto meso iz dalekih zemalja koje se “osvježava” aditivima, što izaziva zabrinutost potrošača.
