Početkom septembra bili u BiH
Zbog sumnje da nisu ispoštovane sve zakonske procedure u skladu sa pravilima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), interni kontrolni mehanizam pri EBRD je zbog izgradnje poddionice Mostar jug – tunel Kvanj na koridoru 5C, pokrenuo istragu.
Istraga je pokrenuta na osnovu pritužbi koje su podnijeli članovi zajednice zabrinuti zbog negativnih uticaja na životnu sredinu, ali i socijalnih uticaja koje uzrokuje ova dionica.
Početkom septembra je u Mostaru bila i delegacija nezavisnog tijela i tom prilikom su razgovarali sa mještanima i čelnim ljudima JP Autoceste FBiH.
Potvrdila je ovo za BUKU, Amna Popovac, pedsjednica udruženja “Eko Dvogled” koja predstavlja stanovnike iz južnih dijelova Mostara.
Podsjetila je da je u januaru 2020. godine konačno prihvaćena žalba mještana od odbora EBRD-a, preko njihovog nezavisnog tijela za provjeru usklađenosti.
” Ubrzo su pokrenuli proceduru provjere usklađenosti i provjeravaju da li su ljudi bili uključeni i na koji način se sve odvijalo. Početkom septembra ovdje je bila delegacija na čelu sa šeficom tog tijela. Pola dana su provodili na sastancima s ljudima iz JP Autoceste, a pola dana s mještanima”, kaže nam Popovac i dodaje da će najveće negativne posljedice trpiti ljudi koji će ostati da žive u neposrednoj blizini autoputa, a njih niko nikada nije pitao za mišljenje o promjeni trase.
Iz Autocesti FBiH, napominje, uopšte ne pričaju o ljudima koji će ostati da žive u blizini autoputa i kakav će kvalitet života u tom slučaju imati. A dodatni problem je išto većina ovih ljudi nije zaposlena i većina živi od uzgoja voća i povrća na svojim parcelama. Od toga se hrane, plaćaju račune, školuju djecu, što će biti neizvodivo ako ovdje bude izgrađen autoput.
„Jedna mi je žena rekla ‘Oni misle da smo mi mravi, da sve nas mogu da zgaze’. Zamislite na šta su oni ove ljude doveli“, kaže Popovac i podsjeća da je ranija ruta, utvrđena još 80-tih godina prošlog vijeka, koju su kao naoptimalniju ocjenili i italijanski stručnjaci, išla obroncima Podveležja i državnom zemljom: „Ali tom rutom nema eksproprijacije, nema se kome platiti odšteta, ovi ljudi su kolateral, stvarne pare su kod firmi preko čije tzv. zemlje će proći autoput i koji će dobiti višemilionske odštete na račun izgubljenih budućih prihoda. Imate kamenolom, čovjek je dobio koncesiju da sa državne zemlje da izvlači kamen, i sada će dobiti odštetu za 10 godina izgubljenog prihoda od države i to za državnu zemlju na kojoj radi“, naglašava naša sagovornica.
Povratnici su zbog situacije u kojoj su se našli pokrenuli i sudske procese.
Podsjetimo da je u februaru 2020. godine Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, koje je nadležno za vojnu imovinu, tužilo je Federalnu upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove zbog vojnog zemljišta u krugu mostarskog aerodroma, koji je prije rata u BiH služio i u vojne svrhe.
“Smatramo da bi eksproprijacija Vojnog aerodroma Ortiješ ugrozila funkcioniranje navedene perspektivne lokacije, narušavajući zakonom određeni pojas aerodroma i eventualno ga učinila neupotrebljivim sa stanovišta propisa kojima se ova materija regulira”, saopšteno je tada iz Ministarstva odbrane BiH.
Protiv ove trase glas dižu i ekološki aktivisti u Mostaru. Tvrde da će ogroman uticaj biti na rijeku Bunu, a zamjeraju I to što negativan uticaj na okoliš nije bio predmet nijedne studije dosad.
