Početna Lifestyle Zdravlje Biljka koja raste i pored puta donosi zaradu od 1.000 evra

Biljka koja raste i pored puta donosi zaradu od 1.000 evra

20

Uzgoj ljekovitog bilja i pored sušnih godina, i dalje donosi zaradu, a među najisplativijim kulturama izdvajaju se bijeli sljez i neven, koji uz relativno skromna ulaganja mogu donijeti solidan prihod proizvođačima.

Kilogram suvog cvijeta nevena prošle sezone u Srbiji otkupljivao se po 600 dinara, odnosno oko 10 KM, dok su proizvođači za vranilovu travu dobijali 150 dinara (2,5 KM), a za peršun 140 dinara (2,3) po kilogramu.

Zarada i ulaganja
Prema riječima Zorana Ilića, direktora zadruge u Gadžinom Hanu koja se bavi proizvodnjom ljekovitog bilja, uzgoj bijelog sljeza može biti izuzetno isplativ.

“Od svih lekovitih biljaka koje se gaje na našem podneblju, beli slez zahteva najveća ulaganja, ali mu je i cena najviša. Ova biljka zahteva đubrenje i dva tretiranja zaštitnim sredstvima, zbog čega su troškovi za 10 ari oko 20.000 dinara (oko 333 KM)”, objašnjava Ilić.

Neven, iako donosi nešto manju zaradu, zahtijeva manja ulaganja i takođe je veoma tražen.

Sa 10 ari pod nevenom može se ostvariti prihod od oko 50.000 dinara (oko 833 KM), dok, kako kaže Ilić, ulaganja su oko 15.000 dinara (oko 250 KM).


Koji uzgoj je najzahtjevniji?
Bijeli sljez zahtijeva ručno čišćenje, što ga čini najtežim za obradu, dok je neven fizički najzahtjevniji za berbu.

“Neven se bere između 9 i 16 sati, kada je sunce najjače, i to svaka dva do tri dana, od juna do prvih mrazeva”, ističe Ilić.

Zadrugari takođe uzgajaju vranilovu travu i peršun, ali na manjim površinama.

Uticaj pandemije i suše na proizvodnju

Posljednje dvije godine nisu bile naklonjene proizvođačima ljekovitog bilja. Pandemija je dovela do smanjenja zasada, dok je prošlogodišnja suša prepolovila prinose.

“Protekla godina bila je izuzetno sušna, pa su prinosi bili manji za čak 40 odsto u odnosu na 2020. godinu”, navodi Ilić.

Kako postati uzgajivač ljekovitog bilja?
Zadruga “Zaplanjski zasad” broji 15 zadrugara i 50 kooperanata iz Gadžinog Hana, ali i iz drugih dijelova Srbije – Dimitrovgrada, Medveđe, Aranđelovca, Vranja, Jagodine, Zaječara i Niša.

Za bavljenje uzgojem ljekovitog bilja neophodno je registrovano poljoprivredno gazdinstvo, jer sve transakcije idu preko računa.

“Nije obavezna organska proizvodnja, ali je važno da proizvođači prođu edukaciju i imaju iskustvo u obradi zemlje”, zaključuje Ilić, prenosi Kurir.


Možda vas zanima

Bosna i HercegovinaIstaknuto

Dirljiv gest u UKC Tuzla: Otac sinu donirao organ i spasio mu život

Dirljiva priča stigla je jutros (29. januara) iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla...

Visoko

Gradonačelnik Mirza Ganić upriličio prijem za najbolje visočke studente – nosioce zlatnih i srebrenih znački UNSA

Gradonačelnik Grada Visoko Mirza Ganić danas je u svom kabinetu upriličio svečani...

Crna HronikaIstaknuto

Amel Šehić vozeći pijan uzrokovao smrt suvozača, zatražen pritvor

Postupajući tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona je sudiji za prethodni postupak Kantonalnog...

Bosna i HercegovinaVijesti

Godišnjica smrti Nijaza Durakovića: Profesor, političar i arhitekt bh. socijaldemokratije

Nijaz Duraković (Stolac, 1. januara 1949. – Sarajevo, 29. januara 2012.) bio...

Crna Hronika

Jasmin Ćatić Bomba preminuo u zatvoru u Orašju

Jasmin Ćatić zvani Bomba preminuo je u Kazneno-popravnom zavodu Orašje, gdje je...

Bosna i HercegovinaVijesti

Zemaljski muzej BiH slavi 138. rođendan: Besplatan ulaz za posjetitelje i program do 22 sata

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine ove godine svečno slavi 138 godina postojanja...

Sport

Muzaferija podiže formu pred OI: Nastup na posljednjem treningu zaista raduje

Kraj januara u švicarskoj Crans Montani donosi nova uzbuđenja u Svjetskom kupu,...