Početna Lifestyle Zdravlje Biljka koja raste i pored puta donosi zaradu od 1.000 evra

Biljka koja raste i pored puta donosi zaradu od 1.000 evra

76

Uzgoj ljekovitog bilja i pored sušnih godina, i dalje donosi zaradu, a među najisplativijim kulturama izdvajaju se bijeli sljez i neven, koji uz relativno skromna ulaganja mogu donijeti solidan prihod proizvođačima.

Kilogram suvog cvijeta nevena prošle sezone u Srbiji otkupljivao se po 600 dinara, odnosno oko 10 KM, dok su proizvođači za vranilovu travu dobijali 150 dinara (2,5 KM), a za peršun 140 dinara (2,3) po kilogramu.

Zarada i ulaganja
Prema riječima Zorana Ilića, direktora zadruge u Gadžinom Hanu koja se bavi proizvodnjom ljekovitog bilja, uzgoj bijelog sljeza može biti izuzetno isplativ.

“Od svih lekovitih biljaka koje se gaje na našem podneblju, beli slez zahteva najveća ulaganja, ali mu je i cena najviša. Ova biljka zahteva đubrenje i dva tretiranja zaštitnim sredstvima, zbog čega su troškovi za 10 ari oko 20.000 dinara (oko 333 KM)”, objašnjava Ilić.

Neven, iako donosi nešto manju zaradu, zahtijeva manja ulaganja i takođe je veoma tražen.

Sa 10 ari pod nevenom može se ostvariti prihod od oko 50.000 dinara (oko 833 KM), dok, kako kaže Ilić, ulaganja su oko 15.000 dinara (oko 250 KM).

Koji uzgoj je najzahtjevniji?
Bijeli sljez zahtijeva ručno čišćenje, što ga čini najtežim za obradu, dok je neven fizički najzahtjevniji za berbu.

“Neven se bere između 9 i 16 sati, kada je sunce najjače, i to svaka dva do tri dana, od juna do prvih mrazeva”, ističe Ilić.

Zadrugari takođe uzgajaju vranilovu travu i peršun, ali na manjim površinama.

Uticaj pandemije i suše na proizvodnju

Posljednje dvije godine nisu bile naklonjene proizvođačima ljekovitog bilja. Pandemija je dovela do smanjenja zasada, dok je prošlogodišnja suša prepolovila prinose.

“Protekla godina bila je izuzetno sušna, pa su prinosi bili manji za čak 40 odsto u odnosu na 2020. godinu”, navodi Ilić.

Kako postati uzgajivač ljekovitog bilja?
Zadruga “Zaplanjski zasad” broji 15 zadrugara i 50 kooperanata iz Gadžinog Hana, ali i iz drugih dijelova Srbije – Dimitrovgrada, Medveđe, Aranđelovca, Vranja, Jagodine, Zaječara i Niša.

Za bavljenje uzgojem ljekovitog bilja neophodno je registrovano poljoprivredno gazdinstvo, jer sve transakcije idu preko računa.

“Nije obavezna organska proizvodnja, ali je važno da proizvođači prođu edukaciju i imaju iskustvo u obradi zemlje”, zaključuje Ilić, prenosi Kurir.

Možda vas zanima

SvijetVijesti

Novo pravilo na crnogorskom primorju, kazne do 500 eura

Nova uredba predviđa novčane kazne za turiste i građane koji se u...

Sport

Haris Tabaković će sve dati da ostvari san i zaigra na Mundijalu

Cijenjeni njemački novinar Florian Plettenberg objavio je danas na “X” da je...

Visoko

Isplaćena druga rata boračkih stipendija za 1.327 korisnika

Vlada Zeničko-dobojskog kantona osigurala je sredstva i izvršila isplatu druge rate stipendija...

IstaknutoSportVisoko

RK Bosna Visoko protiv Izviđača igra ključnu utakmicu za opstanak

Pred rukometašima Bosne Visoko Ekoenergija nalazi se jedna od najvažnijih utakmica sezone....

Bosna i HercegovinaVijesti

Amidžić nakon urušavanja mosta: Po šesti put pokušavamo otvoriti novi GP Gradiška

Ministar finansija Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić oglasio se na društvenim mrežama...

Magazin

Jakov Jozinović u rekordnom roku rasprodao Beogradsku arenu

Jakov Jozinović je, nakon deset rasprodanih koncerata u beogradskom Sava Centru, za...

Bosna i HercegovinaVijesti

Ugrađena totalna proteza kuka trudnici u osmom mjesecu trudnoće

Zahvaljujući timskom radu ljekara Klinike za ortopediju i traumatologiju i Klinike za...

Crna HronikaIstaknuto

Nakon porodične tragedije u Kiseljaku ostali muk, tuga i prazna kuća

Kiseljak je danas obavijen tugom i tišinom nakon što je mještane, ali...