Sjedinjene Američke Države su dugogodišnji ključni partner Bosne i Hercegovine, a osim političkog uticaja, Amerikanci imaju i svoje strateške interese u zemlji.
Dva važna projekta, Južna plinska interkonekcija i otvaranje nalazišta litijuma kod Lopara, trenutno su u zastoju zbog političkih blokada HDZ-a i vlasti RS-a.
Projekat Južne plinske interkonekcije, koji bi omogućio diversifikaciju izvora plina za BiH, zaustavljen je u Parlamentu Federacije BiH. Vlada FBiH je povukla zakon iz procedure, pravdajući to potrebom za doradom i političkim konsenzusom. Međutim, lider HDZ-a, Dragan Čović, blokira dogovor insistirajući na osnivanju novog preduzeća za uvoz plina sa sjedištem u Mostaru, umjesto postojećeg BH Gasa. Čović smatra da bi Sarajevo imalo previše kontrole nad distribucijom plina, što je izazvalo sukob s Ambasadom SAD-a.
Uz to, sukobi se vode i oko trase budućeg plinovoda, jer će vlasnici zemljišta kroz koje će plinovod prolaziti biti finansijski obeštećeni. Ovi konflikti dodatno komplikuju realizaciju projekta.
Drugi važan projekat, otvaranje rudnika litijuma kod Lopara, također je u zastoju. Iako je vlast RS-a prvobitno podržala projekat kojeg vodi američka kompanija Arcore, posljednjih mjeseci došlo je do obrta. Vlast RS-a, suočena sa glasnim protivljenjem javnosti zbog potencijalne štete po okoliš, sada stavlja naglasak na ekološke rizike projekta.
Narodna skupština RS-a će 22. maja razmatrati i usvajanje deklaracije protiv otvaranja rudnika u Loparama. U nacrtu deklaracije navedeno je osam razloga protivljenja, uključujući zabrinutost za okoliš. Skupština će zadužiti Vladu RS-a da putem Ministarstva energetike i rudarstva ne dodijeli koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina u toj općini.
Ove političke blokade ne samo da koče napredak dva važna američka projekta, već i dodatno usložnjavaju političku situaciju u BiH, stavljajući pod upitnik sposobnost zemlje da privuče i realizira strateške investicije.
