Sama ideja da bi nakon Kantona Sarajevo mogli ostati bez vlasti i na federalnom i državnom nivou podigla je neviđenu paniku u redovima SDA.
Stranački uhljebi
Dok se, s jedne strane, opozicioni političari koji se usude spomenuti takvu mogućnost proglašavaju abdićevcima i slugama UZP-a, a obavještajno-medijsko podzemlje stvara narativ da su Bošnjaci životno ugroženi, dotle se Bakir Izetbegović snishodljivo nudi Draganu Čoviću za formiranje vlasti.
Naravno, jasno je da Bosna i Hercegovina nije normalna država, pa u takvoj zemlji ni gubitak vlasti ne znači tek odlazak u opoziciju te posvećivanje unutarstranačkoj transformaciji i otklanjanju grešaka koje su dovele do toga.
U partokratskom sistemu, kakav je ustrojen u našoj zemlji, gubitak vlasti znači i gubitak jedne čitave poslovno-političke imperije koja se mjeri u milijardama KM i desetinama hiljada radnih mjesta.
Dovoljno je spomenuti da, prema podacima MMF-a, u BiH danas postoji oko 550 firmi u većinski državnom vlasništvu koje zapošljavaju više od 80.000 “vojnika”.
Od 1990. godine, s kratkim izuzetkom od 2000. do 2002., SDA kontinuirano upravlja dobrim dijelom resursa ove države. Kada su u pitanju kompanije u većinski državnom vlasništvu, u ovoj stranci odavno već i ne pokušavaju sakriti da se oni prema njima odnose kao prema stranačkom plijenu. Tako je direktor „BH Telecoma“ Sedin Kahriman istovremeno i predsjednik Kadrovske komisije SDA.
Iako je, prema nepisanoj praksi da druga najvažnija strateška kompanija pripadne manjinskom probosanskom partneru, “Elektroprivreda BiH” trebala pripasti Demokratskoj fronti, ova stranka je poziciju galantno prepustila, pa je tako direktor i ove firme SDA-ovac Admir Andelija.
Godišnji prihod “BH Telecoma” u 2021. godini iznosio je 471,6 miliona KM, a bruto dobit 70,1 milion KM.
S druge strane, „Elektroprivreda“ je u 2021. godini prijavila prihod od milijardu i 123,47 miliona KM te neto dobit u iznosu od 12.325.469 KM. Jasno je da će u vremenu energetske krize ova kompanija imati epohalnu važnost.
Generalni direktor „BH Pošta“, također jedne od najvećih firmi u BiH, jeste Mirsad Mujić, član Glavnog odbora SDA i IZBiH. Direktor “Željeznica FBiH” je Enis Džafić, također kadar SDA. Tu je i direktor “Autocesta FBiH” Elmedin Voloder.
Unosni budžeti
Osim navedenih, tu su još i doslovno stotine firmi pod kontrolom SDA. Osim desetina direktora, u njima su još stotine kadrova na upravnim pozicijama i hiljade zaposlenih povezanih s ovom strankom.
Tu su, naravno, još stotine ministarstava, agencija, komisija, s desetinama hiljada radnih mjesta.
Naravno, kontrola nad ovim resursima daje moć i „oblikovanja“ ostatka društva, od kupovine poslušnosti medija sponzorstvima državnih firmi, preko namještanja javnih nabavki.
Piramidalna shema
Silazak s vlasti za SDA znači, u doslovnom smislu, gubitak goleme piramidalne strukture moći koja broji milijarde KM i stotine hiljada ljudi. A s gubitkom te piramide pitanje je da li SDA kao interesni klan uopće i preživljava, odnosno koliko pojedinaca i interesnih grupa će ostati lojalni stranci, a koliko će se razbježati glavom bez obzira i staviti na raspolaganje novim vlastima.
S te strane, vjerovatno ne bi bilo pretjerano reći da je SDA opstanak na vlasti pitanje života i smrti.
