Anders Breivik, norveški desničarski ekstremist koji je ubio 77 ljudi u bombaškom i vatrenom napadu 2011. godine, pokušat će u ponedjeljak po drugi put tužiti Norvešku zbog navodnog kršenja njegovih ljudskih prava.
Breivik tvrdi da je njegovo držanje u samici otkako je u zatvoru 2012. godine jednako nečovječnom postupanju prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
Norveška daje prednost rehabilitaciji umjesto odmazdi, a Breivik je zatvoren u dvospratnom kompleksu s kuhinjom, blagovaonicom i TV sobom s Xboxom, nekoliko fotelja i crno-bijelim slikama Eiffelovog tornja na zidu.
Ima i fitness dvoranu s utezima, trakom za trčanje i spravom za veslanje, dok po kompleksu lete tri papagaja.
Unatoč tome, njegov advokat, Øystein Storrvik, kaže da je nemoguće da Breivik, koji se sada zove Fjotolf Hansen, ima bilo kakve značajne odnose s bilo kim iz vanjskog svijeta.
Dodaje da je sprečavanje njegovog klijenta da šalje pisma još jedno kršenje njegovih ljudskih prava.
Slična tvrdnja koju je Breivik iznio 2016. prihvaćena je, ali je slučaj kasnije poništen na višem sudu. Zatim ga je odbacio Evropski sud za ljudska prava (ECHR).
Ubica je 2022. godine zatražio uvjetni otpust, ali ocijenjeno je da nije pokazao znakove rehabilitacije.
Dana 22. jula 2011. Breivik je ubio osam ljudi u bombaškom napadu u Oslu prije nego što je otišao u kamp za mlade političke skupine lijevog centra na otoku Utøya. Odjeven kao policajac, ubio je 69 osoba, uglavnom tinejdžera.
Sljedeće godine Breivik je dobio maksimalnu 21-godišnju kaznu s klauzulom, koja se rijetko koristi u norveškom pravosudnom sistemu, da može biti u pritvoru na neodređeno vrijeme ako se još uvijek smatra opasnim za društvo.
Od tada nije pokazao nikakvo kajanje zbog svojih napada, koje je prikazao kao križarski rat protiv multikulturalizma u Norveškoj.
Mnogi Breivikovo koketiranje sa sudovima smatraju pokušajem da privuče pozornost na svoju stvar, pa čak i ponovno se nađe u svjetlu međunarodne pozornosti. Za to je optužen tokom krivičnog postupka.