Nisu ispunjeni uslovi Brisela u vezi “doprinosa usklađivanja vizne politike, nema sporazuma o Ustavnom sudu BiH i nije prihvaćeno ukidanje entitetskog veta u odabranim institucijama BiH.
Evropska komisija se konačno javno oglasila šta nedostaje u Reformskoj agendi Bosne i Hercegovine za novi plan rasta:
– doprinos BiH za usklađivanje viznog režima;
– sporazum o Ustavnom sudu i
– organ kontrole državne pomoći (ukidanje entitetskog veta).
Prema izjavi Gerta Jana Koopmana, generalnog direktora Direktora za susjedstov DG NEAR, zabilježen je dalji napredak. Ali nedovoljan.
“Napravili smo dobar napredak… postoji nacrt Agende koji je prilično napredan. Ali još nismo tamo, i stvarno se nadam da ćemo – uz sve dobre napore – moći finalizirati Reformsku agendu nakon izbora [6. oktobra]”, poručio je on prilikom svog svjedočenja pred Vanjsko-političkim odborom (AFET) Evropskog parlamenta.
Na tom tijelu razgovarano je o aktivnostima država zapadnog Balkana na njihovom evropskom putu, piše Politički.ba.
Bosna i Hercegovina je jedina država našeg regiona koja nije dostavila zadovoljavajući plan reformi.
Zbog toga je našoj zemlji uskraćeno prvih 70 miliona eura, od ukupno nešto malo više od milijardu eura, koliko je planirano u raspodjeli.
Evropska komisija očekuje “prihvatljiva rješenja u tom pogledu”, poručio je Koopman, a prenosi Adnan Ćerimagić, stariji analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), think-tanka iz Berlina kojeg predvodi Gerald Knaus.
No, drugih pet država zapadnog Balkana neće biti taoci nesosobnosti vlasti BiH.
Srbija, Kosovo, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija davno su predale svoje reformske agende i mogle bi dobiti finalno zeleno svjetlo od država članica EU tokom sastanka sutra, 2. oktobra.
Prvi krug isplate mogao bi doći do kraja ove godine.
Prema davno dogovorenim principima, država koja ne dostavi plan reformi, on ne bude zadovoljavajući, prema kriterijima iz Brisela ili ne bude provodila reforme koje je obećala, mogla bi ostati bez dijela ili cijelog iznosa novca. On bi se preusmjeravao onima koji provode obećane reforme.
Plan rasta EU za zapadni Balkan novi je fond koji sadrži 2 milijarde eura bespovratnih sredstava i 4 milijarde eura veoma povoljnih kredita.
Preduslov za njegovo trošenje su reforme usaglašene između svake države koja želi u EU, sa zapadnog Balkana, i Evropske komisije.
