Posljednja poskupljenja u Bosni i Hercegovini prouzročila su porast korisnika javnih kuhinja u Mostaru do 15 posto, s tim da se broj korisnika paketa s hranom i higijenskim potrepštinama povećao za čak 50 posto.
– S divljanjem cijena povećao se i broj korisnika, odnosno građana koji su u stanju socijalne potrebe za 10 do 15 posto, s tim da je veliki pritisak korisnika koji traže pomoć u paketima s hranom i higijenskim potrepštinama, a koji žive u prigradskim naseljima i nisu u mogućnosti doći do javnih kuhinja – rekao je u izjavi za Fenu tajnik Crvenog križa Grada Mostara Alen Kajtaz.
Ova humanitarna organizacija svakodnevno pripremi 354 obroka, a računajući obitelji koji na mjesečnoj razni dobivaju pakete to predstavlja oko 400 obroka.
– To jest povećanje u odnosu na prošlu godinu, a opet predstavlja neznatno smanjenje u odnosu na razdoblje pandemije koronavirusa – kaže Kajtaz koji je mišljenja da taj broj neće ostati na ovoj razini nego da će rasti.
Zahtjeva je, veli, svakim danom sve više, a s obzirom na poskupljenja u humanitarnim organizacijama se pribojavaju da u budućnosti neće biti u mogućnosti odgovoriti na sve potrebe.
Korisnici Jasmini javna kuhinja od životnoga značaja
Korisnica Javne kuhinje i samohrana majka dvojice punoljetnih sinova Jasmina Numuć (63) kaže kako bez javne kuhinje njih troje ne bi preživjeli.
– Trideset godina koristim javnu kuhinju. Na birou sam, nezaposlena. Imam dvojicu odraslih sinova koji su također nezaposleni. Zarade nešto skupljajući limenke koje onda odvoze u obližnji otpad na prodaju. Od ‘socijalnog’ dobivamo 98 maraka čime pokrijemo troškove za struju – kaže Jasmina koja je odrasla u Domu za nezbrinutu djecu te od rodbine nema nikoga.
Ukidanje PDV-a na doniranu hranu
Tajnik CK Grada Mostara se nada da će i ukidanje PDV-a na doniranu hranu pomoći radu javnih kuhinja.
– Prije nekoliko mjeseci počeli su razgovori oko oslobađanja PDV-a na doniranu hranu pod pokroviteljstvom USAID-a i fondacija Mozaik i Hastor, a u kojima su sudjelovali i predstavnici Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Svi se slažu da treba osloboditi PDV-a one institucije, kompanije koji doniraju hranu pred istekom roka jer se hrana onda ne bi bacala – prenio je dojmove sa sastanka Kajtaz.
On je istodobno i zagovornik za oslobađanje od PDV-a i osnovnih živežnih namirnica (kruha, mlijeka, ulja i šećera) koje javne kuhinje svakodnevno nabavljaju.
Smatra da modaliteta ima i da se mjerodavne institucije trebaju time pozabavit po uzoru na susjednu Republiku Hrvatsku gdje je, primjerice, PDV na kruh 5 posto.
– To bi značilo poticaj i uštedu sredstava javnim kuhinjama – ocjenjuje Kajtaz te napominje kako ta organizacija od ukupnih proračunskih sredstva dobije svega 40 posto potrebnih sredstava za rad.
– Bez obzira na sredstva koja dobijemo, a uzimajući sve parametre koje se reflektiraju na rad Crvenoga križa ili drugih humanitarnih organizacija, uključujući volonterski rad, prekovremeni rad, mi dobijemo svega 40 posto sredstava za pokrivanje potreba svih socijalno ugroženih kategorija – ističe on, napominjući nemjerljiv značaj Crvenog križa, naročito u pripremama i odgovoru na prirodne katastrofe.
Podsjetimo, Crveni križ BiH je priskočio u pomoć prilikom dolaska migranata u BiH, dolaska Ukrajinaca u Međugorje, kao i nedavnog potresa u Petrinji u Hrvatskoj.
U Caritasu broj korisnika konstantan
Miroslav Valenta, voditelj projekta u Caritasu BiH ističe da je u toj organizaciji broj korisnika konstantan i da uvijek ima osoba u potrebi.
– Od osnovnih, za hranom i higijenskim potrepštinama, potrebe su i za sredstvima za liječenje, medicinskom opremom, dječjim potrepštinama, kao što su pelene i hrana za bebe… Tu su zatim i različite kategorije s kojima mi radimo i kojima nastojimo pružiti potporu, bilo da se radi o osobama s invaliditetom, nezaposlenim mladima, migrantima i slično – naglašava Valenta.
Na koncu, ustvrdio je on, u BiH postoji značajno visoka stopa inflacije, i dok su u drugim i susjednim zemljama postojali mehanizmi koji bi zaustavili nekontrolirani rast cijena, bilo da se radi o osnovnim životnim namirnicama ili cijenama goriva, u BiH su ti mehanizmi izostali.
Osvrćući se na mjere Vlade FBiH o jednokratnoj pomoći, a koje su ostavljene na slobodu poslodavcima, smatra da one nisu imale značajnijeg efekta.
– Opće razumski, izostanak bilo kakvih mehanizama ublažavanja krize, neujednačavanja plaća sa sveprisutnom inflacijom, niti u javnom niti u privatnom sektoru, svakako će dodatno opteretiti građane i uvjetovati još veće siromaštvo – mišljenja je Valenta.
Ocjenjuje da će se najavljene olakšice za zapošljavanje u pojedinim zemljama EU-a, posebice Njemačkoj, značajno odraziti na veću stopu emigracije, koja je neznatno bila usporena zbog sveprisutne pandemije covida-19.
– Recesija koja je već nastupila u velikoj većini zemalja EU-a, uvjetovati će smanjenjem redovitih dotacija dijaspore iz inozemstva građanima BiH. Efekti smanjenja tih dotacija, koje iznose preko 3 milijarde maraka na godišnjoj razini, tek će nastupiti u 2023. godini i značajno opteretiti proračune obitelji u BiH – ustvrdio je Valenta.
(Fena)
