BROJNE VIŠEČLANE PORODICE OSTALE BEZ 350 KM DJEČIJIH DODATAKA

Ostvarivanjem naknade za nezaposlenog roditelja u iznosu od 750 maraka, mnoge višečlane porodice u Republici Srpskoj ostale su bez dječjeg dodatka koji su do sada redovno primali. U udruženjima koja okupljaju višečlane porodice tvrde kako nisu bili upoznati s tim da će jedna naknada ukinuti drugu, te traže da se zakonski ukine materijalni cenzus za dječji dodatak čime bi nepravda bila ispravljena.

Daju nam na mostu, uzmu na ćupriji. Tako u udruzenjima komentarišu najnoviju situaciju u kojoj su višečlanim porodicama koje su ostvarile pravo na naknadu za nezaposlenog roditelja u iznosu od 750 KM ukinuti dječiji dodaci koji su prosječno mjesečno iznosili oko 350 KM, javlja BHRT.

“Nismo očekivali da će biti ukinuti dječiji dodaci, jer smatrali smo da je sasvim normalno da te porodice, ako im je zakonski već odobreno 750 KM, da imaju normalno taj dječiji dodatak koji su imali do sad. Jer puno sa tim ne dobijaju”, ističe Jovan Radovanović iz Udruženja 4+ Banjaluka.

Isplata dječijeg dodatka obustavljena je već za 230 korisnika od ukupno 1.360. U Fondu za dječiju zaštitu objasnili su da je pravo na dječiji dodatak limitiran materijalnim cenzusom, te su, porodice kojima je sada novom naknadom po osnovu nezaposlenosti pređen cenzus za dječiji dodatak, po zakonu ostale bez tog prava.

“Veći dio korisnika prava na novčano primanje od 750 KM nisu korisnici prava iz sistema dječije zaštite , odnosno prava na dodatak za djecu. Takođe je neophodno naglasiti činjenicu da je od ukupnog broja porodica koje ostvaruju oba navedena prava riječ o manjem broju njih kod kojih je, usljed zbrajanja prihoda koja podliježu oporezivanju došlo do promjene u ispunjavanju uslova za ostvarivanje prava na dodatak za djecu”, navode iz Fonda za dječiju zaštitu RS.

Upravo je činjenica da postoji materijalni cenzus za dječiji dodatak poražavajuća, kažu u višečlanim porodicama. Godinama traje njihova borba da se ukine ograničavanje. Do sada bezuspješno.

“Šalju nam poruku da oni zapravo porodicu i djecu vide kao trošak budžetski, a ne kao investiciju. Dok pametne vlade djecu i porodicu vide kao investiciju u budućnost, investiciju i opstanak društva. Mi, nažalost, nismo te sreće trenutno”, naglašava Olivera Nedić iz Udruženja “Budućnost 4” Doboj.

“Ako već mora biti cenzus, neka je to potrošačka korpa. Koliko je potrošačka korpa po članu, neka bude i cenzus. Tako da, za mene je ovo neshvatljivo”, kaže Jovan Radovanović.

Pronatalitetne mjere, da bi opravdale svoj naziv moraju biti biti dugoročne i ne isključivati jedna drugu, poručio je demograf Aleksandar Čavić .

“Red rođenja niti materijalni cenzus ne smije biti uslov za dobijanje dodatka na djecu i time bi apsolutno riješili ovaj problem. Ono što je problem je plasirati bilo koju mjeru koja će trajati jedno vrijeme i biti ukinuta ili s druge strane koja će dovesti u situaciju kakvu trenutno imamo, a to je dan vam jedno pravo koje ste dobili praktično eliminiše drugo”, ističe Čavić.