Buško jezero, smješteno na tromeđi Bosne, Hercegovine i Dalmacije veliki je razvojni potencijal Bosne i Hercegovine.
Tokom 2017. godine počet će izgradnja crpne hidroelektrane Vrilo koja će dijelom koristiti vodu upravo iz Buškog jezera, a na godišnjem nivou će proizvoditi 170 gigavat sati električne energije. Izgradnja hidroelektrane Vrilo košta ukupno 120 miliona eura (oko 240 miliona KM).
Buško blato ili Buško jezero je akumuacijsko jezero koje se nastavlja na Livanjsko polje. Nalazi se na 716 metara nadmorske visine, a samo jezero ima površinu od 55,8 kilometara kvadratnih skoro kao Republika San Marino, a dubine je do 17 metara.
Ukupna zapremina jezera je 782 milijuna metara kubnih. Trećina površine jezera nalazi se u općini Tomislavgrad, a dvije trećine u općini Livno.
Projekt su zajednički 1970-ih godina izvele tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u Hrvatskoj, mjesto Ruda, općina Otok izgrađena hidroelektrana “HE Orlovac” instalirane snage 237 MW i prosječne godišnje proizvodnje 366 GWh, dok je na teritoriju BiH izgrađena akumulacija na površini od oko 50-ak četvornih kilometara.
Turistički potencijal
Njegov prirodni smještaj i klimatski uvjeti razlog su i velikom turističkom potencijalu Buškog jezera.
Zanimljiva povijest ovoga kraja ostavila je brojna arheološka nalazišta, brojne gradine iz ilirskoga i rimskoga doba, brojne artefakte te nekropole s velikim brojem stećaka. Osim povijesne zanimljivosti, ovo područje nudi mogućnost bavljenja skoro svim sportovima.
U ljetnim mjesecima voda jezera je izrazito topla te ugodna za kupanje. Jezero je također pogodno za gotovo sve sportove koji za svoju izvedbu trebaju vjetar. Brda i planine koje okružuju jezero omogućuju izletnicima penjanje i odmor u planinarskim domovima.
Osim spomenutoga, jezero je jako atraktivno ribolovcima. Obiluje ribom, dom je endemskim vrstama oštrulju, podbili i sitnoljuskavom klenu, a posljednjih je godina posebno popularan lov na somove.
