Narod Bosne i Hercegovine suočava se s tihom, ali neminovnom prijetnjom – tempiranom bombom koja otkucava prema 1. januaru 2026. godine. Tog dana na snagu stupa CBAM – evropski mehanizam za karbonsko prilagođavanje na granicama – i ako vlasti u BiH hitno ne preduzmu konkretne korake, posljedice će osjetiti svaki stanovnik ove zemlje.
CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je novi porez koji Evropska unija uvodi kako bi spriječila tzv. “carbon leakage”, odnosno premještanje industrija u zemlje sa slabijim ekološkim regulacijama. BiH je upravo jedna od takvih zemalja – i zbog toga je na udaru.
Na današnjem briefingu o CBAM-u iznijete su činjenice koje bi trebale izazvati ozbiljnu zabrinutost. Ako se ništa ne promijeni, Bosni i Hercegovini prijeti katastrofa: pad konkurentnosti, rast cijena struje, zatvaranje termoelektrana i rudnika, gubitak tržišta EU i pogoršanje životnog standarda građana. Ove mjere najviše će osjetiti industrije električne energije, aluminija, željeza i čelika te vodika – bazna industrija o kojoj je BiH ovisna u velikoj mjeri, piše Oslobođenje.
CBAM je već stupio na snagu 17. maja 2023. u fazi izvještavanja, a od 1. januara 2026. prelazi u punu primjenu. Tada će kompanije koje uvoze iz BiH morati plaćati CBAM takse, koje trenutno iznose oko 80 do čak 147 eura po toni emitiranog CO2. To znači da će proizvodi iz BiH čija proizvodnja oslobađa puno CO2 postati znatno skuplji za evropske kupce.
„EU može posvetiti dosta resursa ovome, ovo je jedna od najvažnijih borbi u ovoj državi. Stoga, nećemo prihvatiti krivicu za neprovođenje ovih mjera. Ne želimo kazniti nikoga, ne želimo ‘uzeti pare’, to su besmislice. Samo želimo provesti zelenu tranziciju u ovoj državi“, poručili su predstavnici EU.
Upravo to je ključno – BiH ništa ne poduzima. Dok druge zemlje regiona rade na svojim ETS (Emissions Trading System) sistemima, BiH ne naplaćuje niti jednu marku za emisije CO2. Zbog toga će se sav novac iz CBAM takse slijevati u budžet EU, umjesto da se zadrži u BiH.
EU napominje: „Vršimo konstantan pritisak na centralne i entitetske vlasti zbog ovog pitanja. BiH je daleko najgora na Balkanu, gora i od Kosova. Savršeno se dobro razumije šta se treba uraditi ali ne postoji volja za to.“
Sasvim je očigledno: 1. januar 2026. se neće pomjerati. Mogućnost da retroaktivna naplata počne tek u februaru 2027. još uvijek nije usvojena i ne treba se oslanjati na to. Jedina prilika da BiH ublaži udar jeste uvođenje domaće takse na CO2 – čime bi barem dio sredstava ostao u državi.
Procjene govore da bi godišnji trošak CBAM-a za BiH mogao iznositi između 722 miliona i 3,17 milijardi KM. Najviše će stradati industrije koje čine 40% izvoza BiH u EU. Dodatno, očekuje se da sve termoelektrane prestanu s radom do 2030. godine. Građani će plaćati skuplju struju jer elektroprivrede direktno fakturišu troškove krajnjim korisnicima.
Spas postoji, ali je vrijeme gotovo isteklo. BiH mora odmah donijeti zakone, uspostaviti ETS, uložiti u plin, biomasu i Južnu interkonekciju. Ako to ne učini – cijena će biti visoka, ne samo ekonomski nego i društveno.
CBAM nije samo ekološko pitanje – to je pitanje opstanka.
