Odluka o raspisivanju referenduma o 9. januaru i sve ono što je prati objektivno je u funkciji opstrukcije odluke Ustavnog suda BiH, smatra predsjednik ove najviše sudske instance u zemlji Mirsad Ćeman i zaključuje da je riječ o direktnom političkom pritisku na ovu instituciju.
– Narodna skupština Republike Srpske je podnijela zahtjev za preispitivanje odluke kojom je utvrđeno da određivanje 9. januara za Dan Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH. Ustavni sud još nije odlučio o zahtjevu jer je podnesen pri samom isteku roka za usklađivanje – kazao je Ćeman u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
O zahtjevu Skupštine Republike Srpske (RS) rekao da je uvjeren da će biti razmatran na prvoj plenarnoj sjednici, koja je idućeg mjeseca.
Ustavni sud BiH je krajem novembra prošle godine utvrdio da je član Zakona o praznicima RS-a koji govori o 9. januaru kao Danu Republike neustavan i naložio Narodnoj skupštini RS-a da u roku od šest mjeseci taj zakon usaglasi s Ustavom BiH.
U međuvremenu, Narodna skupština RS-a je donijela odluku o raspisivanju referenduma 25. septembra kako bi se građani tog entiteta izjasnili da li prihvataju odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju Dana Republike 9. januara.
Ćeman je naglasio da odluka o raspisivanju referenduma i sve što je prati jeste u funkciji opstrukcije Ustavnog suda govoreći da je upotreba nepravnih sredstava, kreirano kroz sistem donesenih pravnih odluka u vezi s raspisivanjem i provođenjem referenduma, direktan politički pritisak na Ustavni sud BiH.
Kao jedan od razloga za raspisivanje referenduma u RS-u navedena je i “neprihvatljivost međunarodnih sudija”. Ćeman je rekao da međunarodne sudije odgovorno i svjesno, u skladu s najvišim profesionalnim standardima, vrše svoje funkcije.
– To se odnosi na sve njih koji su u okviru ‘kvote’ od troje međunarodnih sudija bili ili su i sada članovi Ustavnog suda BiH a iz različitih su zemalja. Radi se o stručnjacima i osobama sa integritetom. Korisni su i pomažu nam, pogotovo je to bilo u početnom periodu, u razumijevanju ponajprije ‘konvencijskog prava’. Njihovo prisustvo, bez obzira na prigovore, objektivno doprinosi osjećaju objektivnosti i nepristrasnosti – istakao je Ćeman.
Iako se u RS-u potencira navodna pristrasnost međunarodnih sudija u korist Bošnjaka, rekao je Ćeman, to je notorna neistina i da se time želi narušiti kredibilitet ne samo međunarodnih nego i domaćih sudija i Ustavnog suda BiH kao najviše sudske instance u državi.
Budući da odluka o neustavnosti proslave Dana Republike Srpske 9. januara nije jedina od onih koje dolaze iz Ustavnog suda BiH a koje se ne poštuju, rekao je Ćeman, pa i jedna neizvršena odluka predstavlja “udar” na ustavnopravni poredak jer su te odluke konačne i obavezujuće.
Ustavni sud od 2005. godine, prema Ćemanu, priprema i razmatra Izvještaj o izvršenju svojih odluka i poduzima, u skladu sa svojim Pravilima, mjere s ciljem njihovog izvršenja.
Prema posljednjem izvještaju, a računajući sve do sada donesene odluke, kako je pojasnio Ćeman, “svega 91 nije izvršena u roku, a samo 23 odluke nisu uopće izvršene”.
Podsjetio je da je od 1997. godine doneseno više od 25.000 odluka, kojima je riješeno preko 50.000 predmeta.
– To ipak daje drugačiju sliku odnosa prema odlukama Ustavnog suda BiH, nasuprot, rekao bih, upornog i tendencioznog ponavljanja sasvim netačnog podatka o navodnoj 91 odluci koja uopće nije izvršena. Istina, ovi podaci su promjenjiva kategorija jer se rokovi za izvršenje odluka određuju, počinju teći i ističu, pa se može reći da imamo uglavnom korektan proces – pojasnio je Ćeman.
Govoreći o apelacijama o povredi ljudskih prava koje dođu pred Ustavni sud, istakao je da njihov broj i nije tako nepovoljan kada se uporedi s ukupnim brojem odluka, ali da struktura i obim povreda daju drugačiju perspektivu.
Prema njegovim riječima, evidentni su problemi sa ujednačavanjem sudske prakse redovnih sudova. Ovaj problem se donekle otklanja odlukama Ustavnog suda BiH u apelacionom postupku, ali Ćeman smatra da su potrebni djelotvorni mehanizmi i prije samog obraćanja Ustavnom sudu.
Ustavni sud nema drugih mehanizama da osigura izvršenje svojih odluka osim kada zvanično utvrdi i konstatira da bilo koja odluka nije izvršena i o tome obavijesti nadležno tužilaštvo, jer je neizvršavanje odluka krivično djelo.
-Ustavni sud je tokom prošle i ove godine inicirao i realizirao sastanke sa predstavnicima drugih državnih organa i institucija, kako bi se i oni dodatno angažirali na stvaranju opće klime, odnosno afirmaciji kulture poštivanja i provođenja odluka pravosudnih organa- dodao je Ćeman u intervjuu za BIRN BiH.
