Regionalni sud u Njemačkoj osudio je u ponedjeljak četvoricu bivših rukovodilaca Volkswagena zbog prevare povezane sa skandalom vezanim za stakleničke gasove poznatim kao Dieselgate.
Dvojica bivših direktora osuđena su na višegodišnje zatvorske kazne, dok su preostala dvojica dobila uslovne kazne. Time je okončano suđenje koje je trajalo gotovo četiri godine.
Afera Dieselgate izbila je u septembru 2015. godine, kada je Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) otkrila da su brojna dizelska vozila njemačkog proizvođača opremljena ilegalnim softverom poznatim kao “defeat devices”.
Ovi uređaji su mogli prepoznati kada se vozilo nalazi na emisijskom testiranju te privremeno prilagoditi performanse motora kako bi zadovoljile ekološke standarde. Međutim, u stvarnim uslovima vožnje, automobili su ispuštali količine štetnih gasova znatno iznad zakonom dozvoljenih granica.
Volkswagen je 2017. priznao da je manipulisao emisijskim podacima u Sjedinjenim Američkim Državama, što je izazvalo globalnu osudu i pokrenulo jedan od najvećih korporativnih skandala u historiji automobilske industrije. Kompanija iz Wolfsburga suočila se s dubokom reputacijskom i finansijskom krizom.
Godine 2019., njemačko tužilaštvo podiglo je optužnice protiv tadašnjeg izvršnog direktora Herberta Diessa, predsjednika uprave Hansa Dietera Pötscha i bivšeg šefa kompanije Martina Winterkorna, koji je podnio ostavku ubrzo nakon izbijanja afere, zbog manipulacije tržištem u vezi sa prikrivanjem emisijskih podataka.
Već naredne godine sud u Njemačkoj obustavio je postupke protiv Diessa i Pötscha nakon što je Volkswagen platio kaznu od 9 miliona eura.
Winterkorn je u početku trebao biti dio ovog suđenja, ali je iz zdravstvenih razloga isključen prije njegovog početka u septembru 2021. godine. Tokom svog svjedočenja, on je kao i drugi optuženi, nastavio je negirati bilo kakvu odgovornost.
Od izbijanja skandala, Volkswagen je bio izložen brojnim tužbama i pravnim postupcima širom svijeta. Kompanija je 2020. godine saopćila da ju je Dieselgate kriza do tada koštala više od 30 milijardi eura u kaznama i nagodbama, navodi Politico.
