U posljednjih godinu dana cijena zlata je, nominalno gledano, porasla više od 55 posto. Uglavnom zbog geopolitičkih tenzija, inflacije i potražnje iz Azije, ali i niza drugih čimbenika.
Osim osnovnog razloga, potražnje za sigurnom imovinom u nesigurnim vremenima, cijenu zlata pogoni strah od inflacije i ekonomska nestabilnost, zatim geopolitičke tenzije.
Sve to dovelo je do toga da su u velike kupnje krenule središnje banke u velikim gospodarstvima i tako ubrzale rast cijena.
Očekivane niže kamatne stope i slabljenje američkog dolara dodatno čine zlato privlačnijim u usporedbi s drugom imovinom, što pojačava investicijsku potražnju. Svi ovi čimbenici su međusobno povezani, a analitičari predviđaju da bi cijena mogla nastaviti rasti ako se tenzije i inflacija pogoršaju.
Većina stručnjaka očekuje daljnji rast cijene zlata u sljedećim godinama.
Goldman Sachs je 7. oktobra 2025. ažurirao svoju prognozu cijene zlata, podigavši je na 4.900 dolara po unci za decembar2026. godine, što je porast od prethodne procjene od 4.300 dolara. Glavni razlozi za ažuriranje prognoze su očekivanja da će središnje banke kupiti prosječno 80 tona zlata u 2025. godini i 70 tona u 2026., posebno države poput Kine i Indije, kako bi diversificirale svoje rezerve. Po Goldman Sachsu, to će biti glavni pokretač nastavka rasta cijene zlata.
Analitičari vjeruju i da će se nastaviti trendovi – slabiji američki dolar, geopolitičke tenzije, trgovinski ratovi i rast interesa maloprodajnih investitora za zlato kao zaštitu od inflacije i nestabilnosti.
Upozoravaju i da nije realno očekivati bilo kakav pad cijene zlata u idućim godinama iako bi po pokazateljima iz prošlosti do pada trebalo doćizbog zasićenja tržišta.
SAD ima najveće rezerve zlata
Prema istraživanju Svjetskog vijeća za zlato provedenog među liderima središnjih banaka iz cijelog svijeta, 95 posto središnjih bankara očekuje porast globalnih zlatnih rezervi ove godine, a rekordnih 43 posto predviđa da će se rezerve njihove banke povećati u istom razdoblju.
Nijedan ispitanik nije rekao da očekuje pad svojih rezervi ove godine, unatoč rekordnim cijenama zlata.
Kupnju zlata također potiče želja za diversifikacijom rezervi. Gotovo tri četvrtine ispitanika očekuje da će se udio američkog dolara u globalnim rezervama smanjiti tijekom sljedeće godine jer banke dodaju zlato i druge valute.
Prema službenim podacima, najviše zlatnih rezervi trenutačno imaju Sjedinjene Američke Države – 8.133 tona zlata. Zatim slijede Njemačka sa 3.350 tona, Italija s 2.451 tonom te Francuska s 2,437 tona. Dalje na ljestvici zlatnih rezervi slijede Rusija, Kina, Švicarska, Japan, Indija i Nizozemska.
Dio analitičara sumnja u ove službene brojke i vjeruju da, primjerice, Kina ima puno veće rezerve koje nabavlja preko posrednika, ali i vlastitu proizvodnju koju ne prijavljuje u službene statistike.
Zanimljivo je da velike zlatne rezerve ima Međunarodni Monetarni Fond, i to 90,5 milijuna unci ili 2,814 tona zlata.
Najveći izvor zlata MMF-a stigao je prilikom osnivanja kada su članice platile 25 posto svojih početnih kvota u zlatu, a velika većina kamata na kredite također je otplaćivana u zlatu.
