To što su cijene goriva u BiH na većini benzinskih pumpi u blagom padu, a, prema posljednjim podacima, u ovoj sedmici se očekuju nova pojeftinjenja, ne odražava se na cijene životnih namirnica.
Štaviše, osnovne životne namirnice se prodaju po iznosima formiranim u periodu dok je litar goriva dostizao cijenu od skoro četiri KM, a nerijetko se bilježe i poskupljenja pojedinih proizvoda piše Avaz.
Nije efikasno
U udruženjima za zaštitu potrošača smatraju kako je očigledno to da se trgovci i proizvođači ne žele odreći ekstraprofita, a, iako inspekcijski organi vrše pojačane kontrole cijena, to se izgleda nije pokazalo kao efikasna mjera.
Marin Bago, predsjednik Udruženja „Futura“, smatra da su u ovom slučaju zakazale državne institucije.
Otkako pratimo ovu problematiku, svjedočimo tome da država, zapravo, ovdje zakazuje. Jer, kada porastu cijene goriva, onda automatski uslijedi lančana reakcija i cijene životnih namirnica bilježe rast. Kada je obrnuta situacija, dakle, kada cijene goriva spadnu, onda se niko od proizvođača i trgovaca ne sjeća zbog čega je poskupio proizvode – naveo je Bago.
Kaže da su udruženja u posljednjih nekoliko godina zabilježila pedesetak takvih situacija kada je dolazilo do pojeftinjenja goriva, ali se to, s druge strane, nije preslikavalo na cijene životnih namirnica.
– Kada su dizali cijene hrane, onda im je gorivo bilo glavni razlog poskupljenja. Upravo tog istog razloga su se trebali sjetiti kada padaju cijene goriva. Međutim, tome ne svjedočimo. Naša udruženja za zaštitu potrošača, kojih i nema baš puno, mogu upozoravati putem medija i postavljati pitanja nadležnima, ali upravo institucije države su te koje moraju reagirati na ovakve situacije. Volio bih i kada bi Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača bila aktivnija – kazao je Bago.
Brojne nepravilnosti
U provođenju pojačanih kontrola marži federalni tržišni i turističko-ugostiteljski inspektori tokom prošle godine izvršili su 688 inspekcijskih nadzora u kojima je utvrđeno 228 nepravilnosti te su izdata 432 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 360.750 KM.
Od toga 176 prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 102.650 KM odnosilo se na cijene hrane
