Kafa je jedan od ključnih pokretača ugostiteljstva u Bosni i Hercegovini. Uz kafu se odmara, druži, sklapaju poslovni dogovori, rješavaju problemi. Zato i ne čudi što se po glavi stanovnika od početka godine popilo skoro 5,5 kg kafe.
Ukupna vrijednost uvezene kafe do kraja oktobra prelazi 140 miliona KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Na tržištu brojke su daleko veće. Cijene u ugostiteljskim objektima dosežu do 5 KM, ali još ima mjesta gdje se kafa može popiti i za 1,5 KM.
Predstavnik ugostitelja Amir Hadžić pojašnjava da je kafa u manjim ugostiteljskim objektima, kafićima i kafanama glavni artikl, te dodaje da ugostitelji na tržištu slobodno formiraju cijene, što pohvaljuje.
“Šta to znači? Kad neko želi privući goste kafom oni će staviti nižu cijenu, oni koji nude druge proizvode oni će ići na to da smanje prisustvo gostiju koji su na kafi. Neki objekti su u Sarajevu držali cijenu kafe na pet KM. Ocjena nekih je da je to bezobrazno, ali ja smatram da nije. On ima klijentelu koja tu dolazi zbog te cijene, jer nema gužve”, pojasnio je Hadžić.
Hadžić dodaje da je cijena kafe za esspreso aparate porasla između 30 i 40 procenata, a da se iz jednog kilograma može napraviti između 110 i 120 kafa.
“Od 1,5 KM do 5 KM je raspon cijena kafe u BiH, a najčešća je od 2,5 KM do 3 KM. Ne može se od dva zrna napraviti dobra kafa. Mora biti minimalno sedam grama kafe, aparat dovoljno zagrijan, šoljica zagrijana, da se slijeva niz unutrašnju stijenku šoljice, i na kraju dobijemo kafu kojoj kroz kajmak ne propada šećer”, zaključio je ovaj ugostitelj.
Do početka novembra ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je više od 16.000 tona kafe, dok je količina kafe koja je izvezena zanemariva – 129 tona. U ovoj statistici su svi proizvodi povezani sa kafom, pržena, nepržena, sa kofeinom, bez njega, ljuske i opne od kafe, sve što sadrži kafu u bilo kom omjeru.
U Bosni i Hercegovini se dominantno pije kafa iz Brazila, više od polovine uvezene kafe stigne iz ove južnoameričke zemlje, potom iz Indije, oko 2.000 tona, a zatim iz Italije pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje. Italijanske kafe dominiraju u ugostiteljstvu. Kada je u pitanju izvoz, on je simboličan u odnosu na uvoz, a izveze se kafe u vrijednosti od oko 1,5 miliona KM, najviše u Sloveniju, Hrvatsku, dok nešto malo kafe stigne i do SAD-a.
