Cijene nafte su danas pale poslije trodnevnog rasta, a trgovci su podijeljeni u mišljenjima da li je padu cijena došao kraj, nakon što su one od juna potonule gotovo 60 posto, navode analitičari.
Barel američke “lake” nafte (WTI) za isporuku u martu pojeftinio je na merkantilnoj berzi u New Yorku 68 centi na 52,37 dolara, dok je barel sjevernomorske nafte tipa “brent” za martovsku isporuku na tržištu u Londonu pojeftinio 14 centa na 57,77 dolara, prenosi agencija France-Presse.
WTI je juče poskupio 3,48 dolara na 53,05 dolara, što je njegov najviši nivo od 31. decembra, a “brent” 3,16 dolara na 57,91 dolar, najviši nivo od 30. decembra
Cijene nafte su od juna prošle godine, kada su se kretale iznad 100 dolara za barel, izgubile preko 50 posto vrijednosti, kao posljedica prekomjernih globalnih rezervi uzrokovanih snažnom proizvodnjom nafte iz uljnih škriljaca u SAD.
Trgovac Newedge grupe iz Tokija Ken Hasegava vjeruje da bi cijene nafte mogle kako da padnu za 10 dolara, tako i da ojačaju za isto toliko na kratak rok. Neki analitičari, međutim, sumnjaju da će cijene uskoro porasti, budući da zalihe nafte još uvijek značajno nadmašuju tražnju tog energenta.
Brojne naftne kompanije su najavile smanjenje investicija u svjetlu niskih cijena.
Broj naftnih bušotina u SAD je u nedjelji zaključno sa 30. januarom smanjen za 128 na ukupno 1.937 bušotina u odnosu na 2.393 bušotine prije godinu dana, pokazuju podaci kompanije Baker Hughes.
