Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice stagnirale jer trgovce zabrinjava slabost potražnje zbog sporog oporavka gospodarstava, dok je s druge strane moguće povećanje ponude.
Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna pala oko 1 posto, na 44,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio gotovo 1 posto, na 42,34 dolara.
Stagnacija cijena posljedica je daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu, zbog čega neke zemlje ponovno uvode restriktivne mjere, ali i slabosti najvećih svjetskih gospodarstava, što dovodi do slabljenja potražnje.
U petak je izvješće analitičke tvrtke Markit ukazalo na posustajanje gospodarskog oporavka eurozone u avgustu, zbog slabljenja aktivnosti u uslužnom sektoru pod utjecajem daljnjeg rasta broja zaraženih koronavirusom, javlja SEEbiz.
Markitov PMI indeks menadžera nabave u privatnom sektoru pao je u kolovozu za 3,3 boda u odnosu na srpanj, na 51,9 bodova.
Da oporavak neće teći glatko pokazuje i pad indijskog uvoza sirove nafte u julu na najnižu razinu od marta 2010., zbog ponovnog uvođenja mjera zatvaranja kako bi se zaustavilo širenje koronavirusa.
Ni u američkom gospodarstvu situacija nije impresivna, pokazao je zapisnik s nedavne sjednice čelnika američke središnje banke.
Pandemija koronavirusa „uveliko će utjecati na gospodarske aktivnosti, zaposlenost i inflaciju u kratkom razdoblju, te predstavlja značajan rizik za ekonomske izglede u srednjoročnom razdoblju”, navodi se u zapisniku sa sjednice, na kojoj je Fed kamate ostavio nepromijenjene i poručio da je gospodarstvu i dalje potrebna monetarna podrška.
Čelnici Feda smatraju da su gospodarstvu još uvijek potrebni i fiskalni poticaji, s obzirom da se rast zaposlenosti u posljednje vrijeme usporava, nakon snažnog oporavka u junu i julu.
– Potražnja će se vjerojatno približiti predpandemijskim razinama 2021. godine, a u ostatku 2020. vodit će se prigušena borba, praćena pokušajima da se suzbiju posljedice drugog vala zaraze – poručuju stručnjaci konzultantske kompanije Rystad Energy.
Na slabost potražnje ukazuju i podaci da je u SAD-u potražnja za gorivima pala više od dva milijuna barela dnevno, na 17,2 milijuna barela. Ukupna je potražnja u posljednja četiri tjedna bila 14 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju, a ljetna sezona putovanja primiče se kraju, što znači da će u predstojećem razdoblju dodatno oslabiti.
U međuvremenu, OPEC i njegovi saveznici povećali su proizvodnju u avgustu. Naime, prema dogovoru, od maja do jula njihova proizvodnja je bila smanjena za 9,7 milijuna barela dnevno ili oko 10 posto ukupne globalne ponude, a od avgusta do kraja godine smanjenje će se kretati oko 7,7 milijuna barela dnevno.
OPEC i partneri paralelno vode računa o tome da oni koji su prije proizvodili više nego što je dogovoreno sada proizvode manje.
Izvješće OPEC-a pokazalo je i da će potražnja za naftom ove godine pasti za 9,1 milijun barela dnevno, odnosno, bude li broj zaraženih koronavirusom rastao dulje vrijeme i u drugoj polovini godine, za čak 11,2 milijuna barela dnevno.
U aprilu su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godine. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
No, posljednjih tjedana cijene nafte ne osciliraju značajnije jer je oporavak globalnog gospodarstva usporen, javlja SEEbiz.
