Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine bi na sjednici zakazanoj za sutra u 10.00 sati trebalo da donese odluku o raspisivanju i održavanju Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine, koji bi trebali biti održani 2. oktobra ove godine.
CIK BiH bi, osim ove odluke, trebao donijeti i druge akte potrebne za pripremu i održavanje Općih izbora, među kojima je i odluka o zaključivanju Centralnog biračkog spiska sa stanjem na dan 3. maj 2022. godine u 24.00 sata, kao i pravilnik o prijavi i uslovima za ovjeru političkih subjekata za učešće na Općim izborima 2022. godine, te pravilnik o provedbi izbora.
Predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović je ranije kazao za Fenu da su u Izbornom zakonu BiH jasno propisani rokovi vezani za izbornu godinu.
Podsjetio je da se izbori održavaju prve nedjelje u oktobru, to znači 2. oktobra ove godine, a raspisuju se, kako zakon kaže, najmanje 150 dana prije tog dana.
Također, u skladu s odredbama Izbornog zakona BiH, sredstva za provođenje izbora moraju se osigurati u roku od 15 dana od dana donošenja odluke CIK-a BiH o raspisivanju izbora.
S obzirom na to da još nije usvojen budžet institucija BiH za 2022. godinu, CIK BiH se ranije obratio Vijeću ministara BiH, kako bi im se dodijelila sredstva koja bi bila doznačena iz akumuliranih sredstava viška prihoda prenesenih iz prethodnih godina.
Predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović je krajem prošle sedmice uputio pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji i zamjenicima predsjedavajućeg Biseri Turković i Vjekoslavu Bevndi, s prijedlogom za hitno održavanje sastanka s CIK-om BiH.
Na tom sastanku bi, po njegovim riječima, u neposrednom razgovoru, razjasnili sve eventualne tehničke pretpostavke za donošenje posebne odluke Vijeća ministara BiH o dodjeli sredstava CIK-u potrebnih za izborni proces u 2022. godini, a koja bi bila doznačena iz akumuliranih sredstava viška prihoda prenesenih iz prethodnih godina.
Kada je riječ o eventualnim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, u prethodnom periodu vođeni su intenzivni razgovori predstavnika političkih partija u BiH, u koje su bili uključeni i međunarodni zvaničnici, ali konkretan dogovor nije postignut.
Nakon toga, u palamentarnu proceduru u Parlametarnoj skupštini BiH upućena su dva prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.
Jedan su predložili poslanici u Predstavničkom domu državnog parlamenta: Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić.
Drugi prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH su u proceduru u Domu naroda PSBiH uputili delegati iz Kluba hrvatskog naroda: Dragan Čović, Lidija Bradara, Marina Pende i Bariša Čolak, uz zahtjev da se on razmatra po hitnom postupku.
Predstavnički dom i Dom naroda su na sjednicama prošle sedmice razmatrali predložene zakone, ali ni za jedan od njih još nije završena parlamentarna procedura, odnosno nije poznato da li će biti usvojeni ili ne.
