Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN) objavio je bazu u kojoj su sjećanja stotinu osoba iz Bosne i Hercegovine koje svjedoče o ratu, stradanjima svojih porodica i ličnim iskustvima u ratu između 1992. i 1995., kao i o pomoći drugih osoba.
Projekt pod nazivom “Otkrivanje ličnih sjećanja na rat i zatočeništvo: usmena historija BiH” pokušaj je suočavanja građana BiH s prošlošću na društvenom i individualnom planu.
Taj projekt bi trebao omogućiti stanovnicima BiH da bolje razumiju posljedice rata koje proživljavaju njihovi sugrađani te dovesti do podizanja svijesti o potrebi poštivanja nacionalnih i vjerskih prava svih naroda.
Rad na projektu trajao je 24 mjeseca i sve razgovore su radili novinari Centra za istraživačko novinarstvo, dok je Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu radio na kreiranju baze.
Projekt je rađen u saradnji s Univerzitetom Erasmus iz Rotterdama, uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije, a javno je predstavljen prošle sedmice u Sarajevu.
Tom prilikom ambasador Holandije u BiH Jurriaan Kraak rekao je da se bez javnog priznavanja zločina iz prošlosti zemlja ne može nadati napretku na putu ka Evropskoj uniji.
– Evropska porodica je zajednica vrijednosti, tako da su svi narodi moraju suočiti s neugodnom istinom, oni moraju gajiti uzajamno razumijevanje – istakao je Kraak.
Baza koja sadrži video zapise svih sjećanja dostupna je javnosti bez ograničenja, na internet platformi koja se može pretraživati preko velikog broja pojmova.
Svi intervjui su titlovani na engleskom i jezicima naroda u BiH, saopćeno je iz CIN-a.
(VisokoIN/Fena)
