Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović gostovao u emisiji Dnevnik PLUS na RTV Herceg-Bosne, uoči 30. obljetnice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, gdje je govorio o aktualnim političkim temama, europskom putu BiH, južnoj plinskom interkonekciji, te izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Pozdravio je usvajanje državnog proračuna, ocijenivši da to daje jasan prostor za pripremu proračuna za 2026. po sličnom modelu te za fokusiranje na dva ključna zakona nužna za europski put – zakon o VSTV-u odnosno Sudu BiH te imenovanje glavnog pregovarača.
Komentirajući sastanak u američkom veleposlanstvu o južnoj plinskoj interkonekciji, rekao je da je otpravnik poslova izišao s idejom da američki investitori preuzmu čitav projekt, što je hrvatska strana svesrdno prihvatila.
Investitori iz SAD-a žele investirati u Bosnu i Hercegovinu, u plinsku infrastrukturu i time nas na neki način osloboditi tog našeg političkog pritiska koji smo imali dosad zbog ovog preglasavanja u Vladi Federacije i parlamentu, kazao je Čović, dodavši da se mora definirati pravni model oko dolaska američkih investitora i davanja koncesije, ali i vidjeti što sa Zakonom kojim su preglasani Hrvati, a koji je još uvijek na snazi, barem formalno.
“Želimo čitavu Hercegovinu plinoficirati, stvoriti primarnu mrežu, ali i sekundarnu koja će ići iza toga”, naglasio je Čović, istaknuvši da je projekt strateški interes hrvatskog naroda u tri županije.
U povodu 30. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma, Čović je rekao da je Dayton donio apsolutno mir, što mu je, po njegovom mišljenju, najveća vrijednost.
Dayton je donio nefunkcionalno i neučinkovito unutarnje uređenje, a mnoga pitanja iz 1995. još su otvorena.
“Ključ Daytona je konstitutivnost tri naroda i to je prepoznato i odlukama Ustavnog suda”, naglasio je Čović, ustvrdivši da se paralelno pokušavalo osporavati jednakost naroda kroz pravosuđe i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Poručio je i to da BiH može u EU kroz rješenja koja podrazumijevaju elemente konsocijacijske demokracije i federalizma s naglašenom ulogom tri konstitutivna naroda.
“Svi razumiju da je konsocijacija budućnost, federalizam da je budućnost Bosne i Hercegovine. Imamo dovoljno primjera – Belgija, Švicarska, pa čak Njemačka – kazao je, dodavši da su međunarodni dužnosnici koji duže borave u BiH sve svjesniji realnosti tri naroda, tri kulture i tri jezika.
Upitan hoće li Bošnjaci opet izabrati hrvatskog člana Predsjedništva, Čović je odgovorio da će možda pokušati, ako se ne promijeni izborni zakon, ali da je uvjeren da se neće stvarno desiti.
“Nama treba malo mudrosti unutar organizacije političke organizacije Hrvata. Ja sam uvjeren da će iduće godine na izborima Hrvati imati svog legitimno izabranog hrvatskog člana Predsjedništva”, rekao je prvi čovjek HDZ-a i HNS-a.
Čović je govorio i o lobiranju kod administracije Donalda Trumpa naglasivši da se radi jako puno te da svi lobiraju.
“Vidjeli ste nedavno i pristup iz Banja Luke kad je u pitanju lobiranje, tamo su potrošene stotine milijuna da bi se neke stvari stavilo na svoje mjesto. Bošnjaci lobiraju preko svojih centara na Bliskom istoku i tamo gdje imaju svoje uporište i tako dalje”, kazao je Čović.
Hrvatska strana, prema njegovim riječima, nema financijsku moć za plaćanje skupih lobističkih kuća, ali radi kvalitetno i pragmatično.
