Osam godina je (22. decembra) prošlo od presude Sejdić-Finci koju je donio Evropski sud za ljudska prava i koju Bosna i Hercegovina do danas nije implementirala.
Iako se Članom II Ustava BiH navodi direktna primjenjivost Evropske konvencije o ljudskim pravima i prioritet Konvencije i njenih protokola, pravo na kandidaturu za Dom naroda Parlamentarne skupštine i Predsjedništvo BiH imaju još uvijek samo pripadnici konstitutivnih naroda.
Nije samo presuda u slučaju Sejdić-Finci ta koja obavezuje BiH da prestane sa diskriminatornim praksama, tu je i obaveza izmjene izbornog zakonodavstva koju je Bosna i Hercegovina preuzela 2002. godine, postavši članica Vijeća Evrope.
Venecijanska komisija je, također, u svom izvještaju iz 2005. godine izrazila potrebu za izmjenom ustavnih odredbi Bosne i Hercegovine u cilju usklađivanja Ustava BiH s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i iznijela konkretne prijedloge za ovu reformu.
Bosnu i Hercegovinu je na usklađivanje spornih odredbi sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima obavezao i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, potpisan 2008, kojim je predviđen rok od jedne do dvije godine za ove izmjene. Prošlo ih je gotovo 10.
Omogućivanje svih ljudskih prava je Našoj stranci u vrhu prioriteta političkog djelovanja.
“Ova zemlja u najvećoj mjeri žrtva je neosnovane privilegiranosti na osnovu bilo čega, ali korjenita promjena tog stanja uslijedit će tek kad svi građani budu mogli birati i biti birani u sve institucije vlasti bez obzira na bilo koji njihov kolektivni identitet. U oktobru 2018. bit će prilika da se biraju one političke snage koje vlastitim primjerom potvrđuju tu težnju. Mi koji se izjašnjavamo onako kako nam to piše na ličnim kartama i pasošima, kao Bosanci i Hercegovci, i koji vjerujemo u zemlju koja se zove Bosna i Hercegovina, moramo i hoćemo biti ravnopravni sa onima koji svoja prava crpe iz činjenice da se deklarišu kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi”, izjavila je Sabina Ćudić, potpredsjednica Naše stranke.
