“Prijeti li Njemačkoj zima stoljeća?”. Takve najave trenutno kruže internetom. Ali, koliko su one istinite i jesu li ovakve prognoze trenutno uopće moguće?
Njemački portali preplavljeni su informacijama o ekstremnoj zimi, snijegom zatrpanim ulicama koje se očekuju i ekstremnim vremenskim prilikama koje prijete zemlji.
Gotovo svake godine pojavljuju se takvi izvještaji koji za Njemačku prognoziraju dugotrajne ekstremne vremenske prilike, piše Deutsche Welle.
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
U aprilu je to bilo “pakleno ljeto 2025.”, a sada je riječ o “zimi stoljeća”, koja bi navodno trebala pogoditi Njemačku 2025./26. godine. Ali, može li se vrijeme toliko unaprijed predvidjeti? Odakle uopće dolaze nagađanja o “zimi stoljeća 2025./26.” i koji im je cilj?
Na ono što privlači pažnju ili šokira klikne se. To vrijedi i za vremenske prognoze. Privatne meteorološke službe, ali i novinari, to odavno znaju i koriste meteorološke modele kako bi iz njih izvukli bombastične naslove poput “pakleno ljeto” ili “zima stoljeća”. Klikovi, na kraju krajeva, znače novac.
Kod takozvanog clickbaitinga se, kako kaže Lothar Bock iz Regionalnog klimatskog ureda u Münchenu (DWD), “ponekad zanemari dužnost pažljivog postupanja s informacijama”.
– Mi kao državna institucija, naravno, tako nešto ne bismo napravili, dodaje on.
Povod za spekulacije o “zimi stoljeća 2025./26.” bio je prije svega internetski članak koji povezuje slabiji polarni vrtlog iznad Sjevernog pola s mogućim arktičkim hladnoćama u Njemačkoj. Navodno postoje prognoze koje ukazuju na to da bi ovaj polarni vrtlog tijekom sljedeće zime mogao biti relativno slab, potvrđuje meteorolog Bock.
Slab polarni vrtlog (široka cirkulacija zraka koja u zimskim mjesecima dominira sjevernom i južnom hemisferom), za razliku od snažnog, ne može zadržati hladan zrak u polarnim područjima. Kada se te ledene mase “izliju”, one mogu doprijeti i do naših geografskih širina i uticati na vrijeme u Evropi. To se može dogoditi – ali ne mora.
Postoji li uopšte veza između slabih polarnih vrtloga i hladnoće u Njemačkoj, još nije dokazano, kaže Martin Gudd iz centra za vremensku ekspertizu njemačkog javnog servisa ARD. U proteklim godinama ništa slično nije uočeno:
– Jer slab polarni vrtlog zapravo znači da Arktik više nije toliko hladan kao ranije, objašnjava meteorolog.
Prema stručnjacima, predvidljivost vremena ovisi o brojnim faktorima – ne samo o polarnom vrtlogu. Ulogu imaju i temperature oceana, morske struje i opće atmosferske prilike. Na pitanje hoćemo li u sezoni 2025./26. zaista imati zimu stoljeća, meteorolog Karsten Schwanke odgovara: “Ne znamo.”
I za Lothara Bocka iz DWD-a u Münchenu to je “čista spekulacija” – u listopadu govoriti o ekstremno hladnoj zimi ili čak “zimi stoljeća”.
– Što se tiče ozbiljnih prognoza za zimu, možda – ali zaista samo možda – početkom godine možemo pogledati obrasce strujanja zraka: kakvo je bilo vrijeme do sada i kakvo bi moglo biti, kaže Martin Gudd iz ARD-ovog centra.
Na temelju toga eventualno se mogu dati grube procjene o tome kako će se ostatak zime otprilike odvijati.
Iako bi mnogi željeli što ranije saznati pouzdanu dugoročnu vremensku prognozu, mogućnosti su vrlo ograničene. Prema riječima meteorologa Lothara Bocka, sljedeća tri dana mogu se “relativno dobro predvidjeti”. Kod stabilnih vremenskih situacija, poput dugotrajnog visokog pritiska, “prognoza može biti donekle tačna i do deset dana”.
Po njegovom mišljenju, očekivanja od vremenskih izvještaja su “prevelika”, između ostalog i zato što vremenske aplikacije često djeluju sigurnije nego što zapravo jesu: “Mislimo da možemo predvidjeti vrijeme 10, 20 ili 50 dana unaprijed, ali to jednostavno nije moguće.”
Tačnost prognoza jest veća nego prije 40 ili 50 godina, ali “za dugoročniji period još uvijek imamo velikih poteškoća predvidjeti kakvo će biti vrijeme”, kaže ovaj stručnjak.
Zima stoljeća je, statistički gledano, ona koja se događa jednom u 100 godina. Takva je, na primjer, bila zima 1962./63., koja se smatra najhladnijom zimom 20. stoljeća u Njemačkoj. Tada su posljedice bile ozbiljne: problemi s opskrbom električnom energijom i grijanjem, velika oštećenja infrastrukture i brojni smrtni slučajevi. Mnoge rijeke, pa i čak Bodensko jezero na jugu Njemačke, tada su bili potpuno zaleđeni.
Hoće li nas 2025./26. zadesiti slična zima – trenutno se ne može ozbiljno predvidjeti. Stručnjaci procjenjuju da je vjerovatnoća za takav scenarij vrlo mala.
