I našu zemlju potresa ekonomska kriza ali, čini se, nedovoljno jako da građani protestima iskažu bunt, a kamoli da traže ostavke političara koji su na vlasti. Istina, prije nekoliko dana su konačno bili na ulicama i prvi put digli glas zbog ogromne inflacije, niskih plata, a visokih cijena osnovnih životnih namirnica i energeneta. Ali, već naredni dan, ulice su opet monotone, a oni tihi. Pitanje je – zašto? Je li im preko noći postalo bolje ili su ih zadovoljili mrvicama, poput vaučera i jednokratnih novčanih naknada?
Podaci kažu da je nivo cijena u maju 2022. godine, u odnosu na isti period prošle godine, viši za čak 14,4%. I to nije sve. Bosna i Hercegovina, bar kada je riječ o inflaciji, ruši neslavne rekorde u regionu
“Nažalost, inflacija je u Bosni i Hercegovini najveća u odnosu na cijeli region, vjerovatno zbog toga što nismo imali neke proaktivne mjere”, kaže Amila Pilav-Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA za Federalnu TV.
Umjesto proaktivnih, dobili smo reaktivne mjere. No, ne i one dugog vijeka. Za početak, krenimo od Federacije. Između ostalog, po stotinu maraka dobit će kategorije stanovništva koje su posebno pogođene inflacijom – penzioneri, korisnici prava iz boračko-invalidske zaštite, osobe s invaliditetom, civilne žrtve rata. Paket pomoći vrijedan 500 maraka dobit će primaoci stalne i druge materijalne pomoći.
I u RS-u će penzioneri i boračke kategorije dobiti stotinu maraka, plate su povećali tek izabranim. I zato nezadovoljstvo. Građani poručuju – to nije pomoć, već sadaka.
A, u jurišu na legalnu kupovinu izbora u RS-u nisu zaboravili ni na mlade. Jer – i oni su biračko tijelo. I to bitno, pa su i njima udijelili. Sitno – 100 maraka. Čini se – dovoljno, pa mladi iz Federacije od Vlade traže isto. Za početak.
Struka poručuje da to nije dovoljno, kao što ni sve dosadašnje mjere nisu, a posebno iz razloga što ove jeseni možemo očekivati novi val poskupljenja.
“Mi moramo raditi na nekim sistemskim rješenjima, dugoročnim održivim rješenjima. Tu prije svega mislim da se mora zaista raditi na povećanju minimalne plate i da se mora raditi na indeksaciji plata. Naravno, ne smijemo zanemariti one koje su na birou, ne smijemo zanemariti penzionere, ne smijemo zaboraviti djecu i porodilje”, precizira profesorica Pilav-Velić.
A ne smijemo zanemariti ni poslodavce koji se bore s višim cijenama inputa. Prijedlog Vlade Federacije da poslodavci isplate uposlenicima jednokratnu podršku u iznosu prosječne neto plate, a da zauzvrat budu oslobođeni plaćanja doprinosa, dodatni je udar na poslodavce, poručuje struka.
Profesorica Pilav-Velić upozorava da se mora govoriti o izmjenama plaćanja poreza i doprinosa na plate.
U suprotnom, zbog inflatornih pritisaka, može doći do otpuštanja radnika. Bosna i Hercegovina je pretežno uvozno orijentisana zemlja, stoga ima i uvoznu inflaciju. A ima i ogromne mogućnosti za vlastitu poljoprivrednu proizvodnju koje, kao što je poznato, ne koristi dovoljno. Inflacija će se, prema najavama, stabilizirati tek početkom iduće godine. No, pitanje je kako će građani izgurati mjesece koji slijede i da li će ih političari ostaviti na cjedilu – ili će možda, ipak, oni njih.
