Uzimajući u obzir izuzetno loše rezultate rada aktuelnog guvernera Centralne banke BiH Senada Softića, koji su izašli na vidjelo tokom parlamentarnog razmatranja izvještaja ove institucije od strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu, Naša stranka pozvala je Predsjedništvo BiH da na ovu zahtjevnu funkciju imenuje zvaničnika koji će istu obavljati na kompetentan, odgovoran i transparentan način.
Prosječna godišnja dobit CBBH u petogodišnjem periodu koji je prethodio Softićevom mandatu (2011-2015) iznosila je 35 miliona KM i niti u jednoj od navedenih godina nije pala ispod 30 miliona. Već u prvoj punoj godini Softićevog mandata, dobit je pala na 14 miliona KM, te je, osim djelomičnog rasta u 2019. uzrokovanog prodajom vrijednosnih papira, nastavila padati u svakoj narednoj godini. U 2018. dobit je pala na samo osam miliona, u prošloj i ispod tog iznosa, te prosječna godišnja dobit u Softićevom mandatu iznosi tek 13 miliona KM.
Damir Arnaut tim povodom kaže: „Iako je g. Softić ove katastrofalne rezultate tokom parlamentarne rasprave pravdao ‘nepovoljnim stanjem’ na svjetskom tržištu, nije učinio ništa da se takvom stanju prilagodi. Naprotiv, iako broj zaposlenih u CBBH nije rastao u petogodišnjem periodu prije Softićevog mandata, nova zapošljavanja su krenula već u njegovoj prvoj godini i do danas nisu prestala.
Naime, iako je u svom mandatu zabilježio prosječan pad dobiti od 62 posto, Softić je povećao broj zaposlenih za preko pet posto. Šta više, Softićeva tvrdnja na sjednici Predstavničkog doma da loše ekonomske posljedice ‘svi trpe’ se očito ne odnosi na njega jer je s osnovnom plaćom od preko 8.000 KM daleko najbolje plaćeni rukovodilac neke institucije na državnom nivou. Idući na listi je predsjednik Ustavnog suda BiH, sa čak 2.000 KM manje. Softićeva tvrdnja da je ‘on svoju platu naslijedio’ gubi smisao kada se u obzir uzme da je naslijedio i dobit od 35 miliona KM, ali da ta dobit sada iznosi samo 7,9 miliona.
Softić nije tokom parlamentarne rasprave odgovorio na pitanje zašto mu je trebalo tri godine da teret negativne kamatne stope prenese na komercijalne banke, što još nije do kraja završeno, na što je upozorio i MMF u svom izvještaju za 2020. Konkretno, CBBH je u periodu 2016-2019 plaćala duplo veću negativnu kamatnu stopu za sredstva koja je držala van zemlje nego što je naplaćivala domaćim komercijalnim bankama za sredstva iznad obavezne rezerve koje su iste čuvale u CBBH. Tek u 2019. CBBH je počela prebacivati svoj cijeli trošak na lokalne banke, nakon što je već napravljena značajna šteta.
CBBH također ima omjer ulaganja u gotovinu u odnosu na vrijednosne papire obrnut u odnosu na uporedne zemlje sa valutnim odborom, što dovodi do manjih prihoda CBBH u odnosu na takve banke. Bolja produktivnost tih uporednih banaka je također vidljiva iz činjenice da iste u prosjeku imaju duplo veću aktivu po zaposlenom od CBBH. Konačno, prosječna neto plaća po zaposlenom u CBBH je daleko iznad prosjeka plaća u komercijalnim bankama, ali i srodnim institucijama u javnom sektoru.
Iz svega navedenog je jasno da g. Softić ne obavlja ovu funkciju u skladu sa njenom važnošću, te da je neophodno da Predsjedništvo BiH imenuje novog guvernera po isteku Softićevog mandata u augustu. Ovo pitanje je od strateškog interesa za Bosnu i Hercegovinu i stranačka kadroviranja ne smiju igrati bilo kakvu ulogu kod imenovanja takvog značaja.“
