Danas je prvi dan proljeća, a s njim stižu duži dani i više sunca.
Bez obzira na to jesu li temperature dosegle proljetne ili to tek iščekujemo, danas 20. marta tačno u 10:01, službeno će započeti proljeće. Vjerovatno će ovaj podatak mnoge zbuniti jer se u školi se učilo da prvi dan proljeća započinje 21. marta, ali stručnjaci su otkrili da je zadnji put proljeće započelo 21. marta davne 2007. godine te da će se to ponovno dogoditi tek 2101.
Kad počinje proljeće?
Početak proljeća ovisi o položaju Zemlje u odnosu na Sunce, tačnije o tačnom trenutku kada Sunce prelazi nebeski ekvator s juga na sjever. Razlog za pomicanje datuma je složenost našeg kalendara. Gregorijanski kalendar traje 365 dana, dok Zemlji za puni krug oko Sunca treba otprilike 365,24 dana. Zbog tog “viška” dodajemo prestupnu godinu svake četiri godine, ali čak ni to ne dovodi do savršenog usklađivanja.
U dogledno vrijeme proljeće će većinom počinjati 20. marta, a povremeno i 19. marta. Tek će rijetko pasti na 21. mart, i to zbog načina na koji se naši kalendari prilagođavaju astronomskoj godini. Dakle, iako smo navikli na datum 21. marta, pravi početak proljeća zapravo ovisi o preciznim astronomskim izračunima i rotaciji Zemlje. Proljeće stiže onda kada priroda to odluči, a kalendar je tu samo da nas podsjeti.
Proljetna ravnodnevnica
Proljetni ekvinocij ili proljetna ravnodnevnica označava trenutak u godini kada Sunce prelazi nebeski ekvator iz južne na sjevernu hemisferu. Tada dan i noć traju približno jednako – otuda i naziv „ravnodnevnica“ (lat. aequinoctium, što znači „jednaka noć“).
Astronomski gledano, proljetni ekvinocij označava početak proljeća na sjevernoj hemisferi i jeseni na južnoj. Sunčeve zrake tada padaju okomito na ekvator, čineći trajanje dana i noći gotovo istim širom svijeta.
Kako su narodi slavili proljetni ekvinocij?
Mnogi drevni narodi i kulture pridavali su veliku važnost proljetnom ekvinociju, smatrajući ga simbolom obnove, rađanja i nove energije.
Stari Rim i Festival Hilaria
Rimljani su u martu slavili Hilaria, festival posvećen boginji majci Cibeli. Slavio se dolazak proljeća i obnavljanje života, često uz svečanosti, maske, pjesme i igre.
Perzijski praznik Nowruz
Jedna od najstarijih proslava proljetne ravnodnevnice je Nowruz, perzijska Nova godina, koja se slavi više od 3000 godina. Ritualno označava početak nove godine i dolazak proljeća, s posebnim naglaskom na čišćenje kuće, pripremu svečane hrane i okupljanje porodice.
Keltski i germanski običaji
U keltskim i germanskim tradicijama ekvinocij je bio povezan s plodnošću i poljoprivredom. Obredi su često uključivali paljenje vatri, rituale plodnosti i zahvalnosti prirodi, kako bi se prizvala dobra žetva.
Maya i piramida u Chichén Itzá
Drevni narod Maya također je obilježavao proljetni ekvinocij. Na poznatoj piramidi El Castillo u Chichén Itzá u Meksiku, za vrijeme ravnodnevnice, igra svjetla i sjene stvara efekt zmije koja “puzi” niz stepenice, što su povezivali s božanstvom Kukulkanom.
Slaveni
Kod starih Slavena početak proljeća bio je vrijeme rituala za buđenje prirode. Posebno su poznate proslave u čast boginje Vesne, simbola proljeća i mladosti, često praćene pjesmom, plesom i simboličkim protjerivanjem zime.
