Od 2000. godine, 4. februara širom Planete se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day).
Kako navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), cilj inicijative koju je pokrenula Unija za međunarodnu kontrolu raka (Union for International Cancer Control) je podizanje svijesti, bolja informiranost i poticanje ličnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja kontrole raka širom svijeta.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv raka je “Ujedinjeni kroz jedinstvenost”, što označava važnu promjenu prema pristupu koji stavlja ljude u centar brige o raku.
Ova inicijativa naglašava razumijevanje i adresiranje jedinstvenih potreba pojedinaca, porodica i zajednica, osiguravajući da liječenje i njega raka budu prilagođeni različitim perspektivama i iskustvima. Cilj je izgraditi inkluzivnije zdravstvene sisteme koji ne stavljaju samo akcenat na liječenje raka, već i na sveobuhvatne potrebe onih koje pogađa, bilo da su to pacijenti, njegovaoci ili šira zajednica.
Svjetski dan borbe protiv raka je od esencijalne važnosti za edukaciju javnosti o prevenciji raka, važnosti ranog otkrivanja i dostupnosti efikasnih tretmana, dok se istovremeno zalaže za veći pristup kvalitetnoj njezi za sve.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) očekuje nažalost da će broj umrlih u narednim godinama porasti na oko 30 miliona oboljelih i 20 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom, što iznosi porast od oko 50 posto u odnosu na 2020. godinu, navode stručnjaci INZ-a.
Najčešće vrste raka kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća. Najčešći uzroci smrti iz ove grupe bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30 posto svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih rizika: konzumiranja duhanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola. Sama ovisnost o duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90 posto svih smrti zbog karcinoma pluća.
Unija za međunarodnu kontrolu raka (UICC), koja je odgovorna za koordinaciju Svjetskog dana borbe protiv raka, 2020. godine, u svrhu obilježavanja ovog dana, objavila je izvještaj o svom globalnom istraživanju o svijesti javnosti o raku. Podaci istaknuti u ovom izvještaju su da ljudi s nižim prihodima i nižim obrazovanjem manje će prepoznati faktore rizika od raka i manje će poduzeti korake za smanjenje rizika nego ljudi s višim prihodima i višim obrazovanjem. U većini zemalja svijeta upotreba duhana (63 posto), izlaganje štetnim ultraljubičastim zrakama (54 posto) i izlaganje tuđem duhanskom dimu (50 posto) najpoznatiji su faktori koji mogu povećati rizik od nastanka raka.
Rak se može spriječiti i kontrolirati provedbom strategija utemeljenih na dokazima za prevenciju raka, rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu. Neki specifični faktori rizika za rak uključuju hronične infekcije humanim papiloma virusom (HPV) – za rak grlića maternice – infekcije hepatitis B ili C virusom – za rak jetre – i Helicobacter pylori infekcija – za rak želuca. Uzmemo li u obzir da su prevencija i rana dijagnostika ovih oblika raka danas dostupniji nego ikada, poražavajuća je činjenica da sve više ljudi obolijeva i umire od raka, saopćeno je iz INZ-a.
Savjeti za prevenciju malignih i hroničnih nezaraznih bolesti su, kažu iz INZ-a, da redovno radite preventivne preglede, izbjegavate namirnice bogate mastima i šećerom, te hranu bogatu solju, smanjite unos slatkih pića i voćnih sokova, pijete dovoljne količine tečnosti (najbolje vodu, dva litra dnevno), pokušate dnevno jesti oko pet porcija voća i povrća, prestanete pušiti i barem smanjiti eventualni unos alkohola, pripremite svoj zdravi ručak kod kuće i ponesite u školu ili na posao.
– Vaš cilj treba biti umjerena fizička aktivnost 30 minuta pet puta sedmično) igranje, hodanje, kućanski poslovi, ples – sve se računa), smanjite sjedeći način života, koristite stepenice, na posao idite pješke ili biciklom, vježbajte s prijateljima ili porodicom – biće vam zabavnije i bićete više motivirani, preuzmite aplikaciju s vježbama ili koristite pedometar za praćenje napretka, ali prije nego što počnete sa fizičkom aktivnošću, konsultujte se sa ljekarom – poručuju iz INZ-a.
