Mevlud, dan rođenja poslanika Muhammeda a.s., obilježava se 8. oktobra, odnosno 12. rebiul-evvela po hidžretskom kalendaru.
Prema riječima dr. Mensur-ef. Husića, rukovodioca Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva tuzlanskog, mjesec mevluda ima višestruku vjersku, edukativnu i kulturnu vrijednost.
“To je prilika da u vremenu velike ponude različitih sadržaja, religijskih i drugih, koji ljude udaljavaju jedni od drugih, muslimani osnaže svoju duhovnost, obnove svoja znanja. Čini se da nije bilo teškoća da mevlud dosta rano postane dio bošnjačke vjerske tradicije“, izjavio je Husić za Agenciju MINA.
Islamska zajednica (IZ) u Bosni i Hercegovini na nivou svojih organa i ustanova organizirano obilježava Mevlud, pa tako na području muftijstava, u medžlisima i džematima budu realizirane brojne aktivnosti kojima se afirmira islamska duhovnost, kultura i tradicija.
“Mjesec Mevluda je prilika da se, osim mevludskih manifestacija, organiziraju različiti vjerski, kulturni, edukativni programi i druge aktivnosti – promocije knjiga (sira) o životu Allahovog Poslanika, a.s., predavanja naših profesora, muderrisa, imama i vjeroučitelja o ličnosti Allahovog Poslanika, večeri hafiza, takmičenja iz sire, literarni konkursi, tribine, mevludske akademije, programi u školama i mektebima itd. Aktivnosti se realiziraju za različite skupine, za sve džematlije, žene, mlade i naše najmlađe”, kazao je Husić.
Tradicija obilježavanja Mevluda na našem području prisutna je od vremena pada Bosne pod vlast Osmanlija.
“Ličnost Muhammeda a.s. od tada pa do danas prisutna je u vjerskoj, književnoj i kulturnoj tradiciji Bosne i Hercegovine. Za muslimane u Bosni i Hercegovini Mevlud je odmah poslije Ramazanskog i Kurban-bajrama”, istaknuo je Husić.
Za Muslimansku informativnu agenciju (MINA), Husić je kazao kako učenjem mevluda muslimani izražavaju svoju ljubav prema najodabranijem Allahovom stvorenju, savršenom uzoru u vjeri i moralu, poslaniku Muhammedu, a.s. te da je mevlud je postao dio tradicije.
Podsjetio je da je u određenim periodima historije Bošnjaka Mevlud imao veoma značajnu integrativnu, edukativnu dimenziju.
“Kada su muslimani u Bosni i Hercegovini bili marginalizirani, kada su im oduzeta prava na jezik, kulturu i tradiciju, mevludske svčanosti imale su veoma značajnu dimenziju u očuvanju našeg vjerskog i kulturnog identiteta, potvrđivanja pripadnosti vjeri islamu, džematu, zajednici muslimana. U periodima zbunjenosti izazvanim nametanjem ovih svjetonazora, mevludske svečanosti u džamijama, mevludi u kućama, iftari i drugi vidovi okupljanja muslimana bili su prilika za učenje o vjeri i podsjećanje na ‘vlastiti vjerski identitet’. Vjerovalo se da organiziranje mevluda i trošenje sredstava u tu svrhu predstavlja veliko dobro, nakon kojeg slijedi bereket koji Uzvišeni spušta na tu porodicu i kuću. Kućni mevludi bili su prilika i za učvrščivanje veza među muslimana, njihovih srca. Poziv na mevlud značio je u nekim situacijama poziv na pomirenje, spremnost da se pruži ruka oprosta”, naglasio je Husić.
