U ovom danu održavaju se parlamentarni izbori u Hrvatskoj. Izbornu kampanju obilježile su burne svađe između dva najviša zvaničnika zemlje, premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, koji predvodi HDZ, te predsjednika ove zemlje Zorana Milanovića, koji vuče nalijevo od rivala.
Njihov sukob je izazvao političku krizu u ovoj članici EU, koja se prelila i na našu zemlju.
Dakle, na glasanju će se sukobiti vladajuća konzervativna Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) s Plenkovićem na čelu te savez centrističkih i lijevih stranaka, koji neformalno predvodi populistički predsjednik Milanović.
2.277 kandidata na 165 lista i 17 manjinskih kandidata žele osvojiti jedno od ukupno 151 zastupničkog mjesta u Hrvatskom saboru. Od toga se 140 zastupnika bira u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u posebnoj izbornoj jedinici za dijasporu, a za osam zastupnika nacionalnih manjina glasa u 12. izbornoj jedinici koja obuhvata cijelu Hrvatsku.
No, predizborna kampanja govori puno više: Hoće li Hrvatska ostati pri svom evropskom kursu ili će je gurnuti u “ruski svijet”, kako kaže opozicija.
Pobijedi li Milanovićeva stranka, to bi moglo stvoriti jači proruski utjecaj u zemlji. I Plenković je optužio Milanovića da Hrvatsku gura u “ruski svijet”.
“Plenković se posljednjih godina u očima Bruxellesa pokazao kao pouzdan partner EU“, napominje Tageszeitung.
„Kod pitanja Ukrajine, on je stao na stranu Zapada, dok Milanović nije nesklon ruskim pozicijama, a u kritici Evrope često se slaže s mađarskim predsjednikom Orbanom i novim slovačkim vodstvom. Milanović bi bio, ako bi bio izabran, za liberalne demokratije faktor nesigurnosti na Balkanu“, zaključuje Tageszeitung.
U anketama prednjači HDZ, iako je izgubio dio podrške. Prema tome, mogao bi dobiti oko 28 posto glasova i oko 60 od 151 zastupničkog mjesta. Socijaldemokrati (SDP) prema anketama imaju oko 23 posto glasova i oko 44 mandata u Saboru.
U svakom slučaju i jedni i drugi trebaju druge koalicijske partnere, a teško će ih naći oba tabora, tako da će biti zaminljivo čekati ishod ove utakmice, za Hrvatsku, ali još važnije i za BiH.
Hrvatska vanjska politika jednako je jednostrana. Sve političke snage usmjerene su isključivo na podršku Hrvatima koji žive u BiH, što često ide na štetu države Bosne i Hercegovine.
Ništa ne sprečava hrvatske političare da u predizbornoj kampanji i dalje koriste našu zemlju za vlastite kampanje. Plenković, recimo, dan prije izbora ide u Mostar otvoriti sajam – baš kao da je Mostar u njegovoj zemlji i da je on tu glavni.
U BiH je za parlamentarne izbore u Hrvatskoj registrirano 100 hiljada građana, koji će biračko pravo moći ostvariti na 42 biračka mjesta. Neradnog dana nema, iako ga je predsjednik HDZBiH Dragan Čović najavio kao svetkovinu.
Od hrvatskih izbora, najmanje koristi ima BiH koju epski sukob Plenkovića i Milanovića uvlači u ne baš tako lijepu epsku priču.
Suma smarum, sudeći prema reakcijama javnosti, na današnji dan bira se između većeg ili manjeg zla po BiH.
