Danas, nakon gotovo tromjesečnog bezbrižnog odmaranja, nešto više od 400 hiljada učenika sjesti će u školske klupe, od čega oko 280.000 osnovaca i gotovo 130.000 srednjoškolaca.
Među njima je i tridesetak tisuća prvačića, dječice koja će po prvi put na svoja leđa staviti školske torbe, upoznati prve školske prijatelje i novo okruženje te početi učiti mnoge zanimljivosti, piše Večernji list BiH.
U vrijeme početka i kraja nastave, policijski službenici pojačano će nadzirati ceste, ulice i raskrsnice u zonama škola kako bi se djeci osigurao što sigurniji dolazak i odlazak u školu.
– Vozači, pazite na djecu koja hodaju uz cestu jer će ona, barem na početku škole, biti neusredotočena i zaigrana kao da su još na odmoru. Podsjećamo vas da je brzina kretanja vozila u blizini škola i vrtića ograničena na najviše 40 km/h, apeliraju iz policije.
U osnovnim školama u kojima se nastava izvodi na hrvatskom jeziku nastava počinje danas, dok će učenici koji pohađaju škole u kojima se nastava izvodi po bosanskom jeziku, zbog vjerskog praznika u školske klupe sjesti sutra, u utorak.
Već godinama škole u BiH bilježe pad broja upisanih učenika, te i u tekućoj školskoj godini statistika bilježi alarmantne podatke jer su upisana 152 odjela osnovaca i čak 261 odjela manje srednjoškolaca, ako se uzme da je optimalni prosjek u razredu 24 učenika.
U HNK-u broj upisane djece u prve razrede osnovnih škola iz godine u godinu sve je manji. Ove školske godine u školske klupe sjesti će 1.901 prvačić u 50 škola na području kantona.
Manje je učenika i u Srednjobosanskom a gora situacija je u Posavskom, dok je u Livanjskom kantonu prava katastrofa. Kako tvrdi ministrica Ružica Mikulić, u Livanjskom kantonu je broj upisanih prvačića ostao na prošlogodišnjoj razini, sada očekuje stabilizaciju.
Posljednjih dana tregovine, posebno knjižare bilježe viši promet. Dok su školarci pokušavali sposljednje dane odmora iskoristiti za bezbrižnu igru, roditelji razmišljaju o opremanju školaraca.
Udžbenici, bilježnice, školski pribor samo su jedan dio za što roditelji trebaju izdvojiti novac. Za osnovne potrebe za početak školske godine roditelji moraju izdvojiti 260 KM po djetetu.
Školovanje nije besplatno, naprotiv, postaje neizdrživo za veći broj roditelja, te su i ministarstva donija odluke da se udžbenici ne mjenjaju, a pokušavaju i pomoći u nabavci udžbenika nekim kategorijama učenika.
I knjižare ne profitiraju kao ranijih godina, sve više učenika nabavlja rabljene knjige, koje su daleko jeftinije.
