Porazna statistika pokazala je i da građani u BiH sve više koriste lijekove za smirenje i antidepresive. Teška situacija, općenito ona socijalno-ekonomska višestruke je povećala broj anksioznih i depresivnih pa tako posljednji podaci za 2012. govore kako je na takve lijekove potrošeno 12,869.743,15 KM.
Nesigurnost građana
Stručnjaci tvrde da će brojke, kada budu iznesene za 2013. godinu, biti također zabrinjavajuće.
Ipak, vrijedi spomenuti da je potrošnja antidepresiva od razvijenijih evropskih zemalja znatno niža. Tako je primjerice Island koji se spominje u kontekstu reformi i lijepog života najveći potrošač antidepresiva u svijetu s potrošnjom od 106 dnevnih doza na hiljadu ljudi, piše Večernji list.
Načelnica banjalučkog Centra za mentalno zdravlje, psihijatrica Ranka Kalinić ističe da danas ljudi radije biraju liječenje uz upotrebu lijekova nego druge metode liječenja, kao što je psihoterapija.
‘Komfornije je uzeti lijek. Pacijent će brže osjetiti olakšanje i osloboditi se simptoma. Nažalost, nitko nema vremena duže se razdoblje bavi svojim psihičkim zdravljem, pogotovo ako mu je egzistencija ugrožena.
Reaktivna depresija je u porastu, to je posljedica naših životnih okolnosti. Nesigurnost i gubitak posla je nešto što moje kolege i ja sve češće vidimo kao uzrok’ – kazala je dr. Kalinić i navela da se depresivni ljudi u Švedskoj i u Bosni i Hercegovini isto osjećaju, ali su uzroci nastanka poremećaja potpuno drukčiji.
‘Ne možemo nikome pronaći posao, srediti obiteljski život, ali mu moramo pomoći da se što prije izbori s neugodnim simptomima, pa smo u situaciji da sve češće propisujemo antidepresive’ – kazala je dr. Kalinić.
Svi smo ugroženi
Stručnjaci još ističu da je pogrešno sredstva za smirenje predstavljati kao bezopasne jer oni mnogo puta stvore ovisnost, a ne izliječe uzrok problema.
Sve se više traže lijekovi koji djeluju trenutno kao što su apaurini, praksiteni, normabele…
Njihova prednost je u tome što smanjuju tjeskobu, opuštaju mišiće, ljudi lakše utonu u san, ali potrebno je obratiti pažnju na dugotrajnost korištenja upravo zbog ovisnosti.
Depresija i anksioznost danas ulaze u sve pore društva, napadaju siromašne, ali muzičare, profesore, naučnike…
Ljekari kažu kako ljudi danas žele držati kontrolu nad svakim segmentom života, i to pod svaku cijenu, pa stvaraju sebi imaginarnu sigurnost koja ne pridonosi ničemu već povećanju tjeskobe.
Brz način života i stalno trčanje prema uspjehu, po riječima stručnjaka, veliki su problem za čovjeka današnjice i on, ako želi život ispunjen radošću i zadovoljstvom, mora živjeti u skladu s mogućnostima.
(VisokoIN)
