Od kreiranja dejtonskog Ustava Dervo Sejdić kao pripadnik romske nacionalne manjine nema pravo da bude biran u Predsjedništvo BiH.
On je prije 12 godina skupa sa Jakobom Fincijem dobio tužbu protiv BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. BiH je obavezna da ukloni diskriminaciju da s eu Predsjedništvo mogu birati samo konstitutivni narodi: Srbi, Hrvati i Bošnjaci. BiH do danas nije provela presudu. Nakon niza javnih istupa visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji je, između ostalog, kazao kako Bošnjaci biraju Hrvatskog člana Predsjedništva, Sejdić je Schmidtu poslao otvoreno pismo. Sadržaj pisma se niej svidio Hrvatskom narodnom saboru koji je Sejdića optužio da je stao an stranu Bošnjačkog nacionalizma. O optužbama HNS-a, presudi Evropskog suda za ljudska prava, diskriminaciji i drugim temama, Sejdić je govorio za BUKA audio podcast.
BUKA: Pisali ste visokom predstavniku, u dijelu pisma ste pesimistični, govorite da se neke greške ne mogu ispraviti. Jeste li dobili odgovor?
Ne, ne još uvijek. Vjerujem da je čovjek zauzet ranije planiranim obavezama. Juče je bio u Beogradu. Vjerovatno nije imao priliku da pročita, vjerujem da će odgovoriti.
BUKA: Kako komentarišete navode HNS-a da ste se službu bošnjačkog nacionalizma?
To ne bih zaista u ovom momentu komentarisao, sem da, za razliku od Hrvata, u BiH Romi su diskriminirani i od Hrvata i od Bošnjaka i od srpske političke elite. Dakle, zbog politike tri konstitutivna naroda u BiH nažalost sve više građana BiH odlazi, napušta BiH. Niti imam namjeru niti sam zagovornik ni bošnjačke, ni hrvatske ni srpske politike, ja se držim građanskog stava da u BiH svi građani, njeni državljani moraju imati ista prava i u okviru političke zastupljenosti i u okviru sudske i tužilačke vlasti, ali i izvršne i zakonodavne. Njihova konstatacija da su Romi kao i oni diskriminisani ni u kom slučaju ne stoji. Za razliku od Hrvata Romi u BiH nemaju nijednu načelničku poziciju, nemaju nijedno ministarsko mjesto, nemaju nijednog predstavnika u parlamentima ni na jednom nivou vlasti. Mi nismo u istoj ravni diskriminacije. Drugo, njihovi stavovi, stavovi HNS-a i njihovo zagovaranje da pripadnik jednog naroda ne može birati pripadnika drugog naroda je na razini rasizma. Pitam ih za koga ću ja glasati u konstalaciji odnosa ako bi Hrvat glasao isključivo za Hrvata, Bošnjak za Bošnjaka, Srbin za Srbina? S obzirom na to da u njihovoj političkoj ideologiji, stavovima nigdje ne ostavljaju prostor mogućnosti da neko ko nije pripadnik konstitutivnog naroda i da bira i da bude biran.
BUKA: Jesu li poruke novog visokog predstavnika poslate iz Njemačke obeshrabrujuće po pitanju presude jer je on načelno podržao princip konstitutivnosti?
To nije stav Njemačke ni međunarodne zajednice. Imao sam priliku razgovarati sa ambasadoricom njemačke u BiH. Imao sam priliku razgovarati s ambasadorom EU u BiH gospodinom Satlerom. Imao sam priliku razgovarati sa ambasadoricom OSCE-a, ambasadorima Španije, Brazila i drugima koji su podržali stavove Evropske zajednice, prije svega Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Da ustavne reforme, izmjene Izbornog zakona, moraju biti usklađene sa Evropskom konvencijom.
BUKA: Šef delegacije EU u BiH je kazao kako bismo pitanje Izbornog zakona trebali sami rješavati?
Ja se slažem sa stavovima međunarodne zajednice da je to obaveza bh. političke elite. Mi u BiH moramo naći rješenje koje će izbalansirati postojeće stanje sa presudom Suda u Strazburu – rješenje koje će biti u skladu sa sudskom presudom. To je obaveza domaćih političkih elita. To nije obaveza ni Evrope ni Međunarodne zajednice. Tu se 100% slažemo. Ja sam svjestan da nikakvo nametanje rješenja BiH od EU, Vijeća Evrope, SAD-a neće donijeti dobro građanima BiH. Samo isključivo domaća pamet i domaći dogovori i saglasnosti.
BUKA: Je li provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetima “Baralija” i “Fata Orlović i drugi protiv BiH”, nada za konačno presude u vašem predmetu?
Sigurno da jeste. Provedba tih dviju presuda je vjetar u leđa, nada da će BiH, kad tad, izmijeniti Ustav i Izborni zakon u skladu sa presudom u predmetu “Sejdić i Finci” i da će pravda, mada je spora, biti zadovoljena. To se ne mora desiti u skorije vrijeme, ali neko će to uraditi. Doći će neki novi ljudi, neke nove političke snage, neki evropski orijentirani političari koji će shvatiti da im bez provedbe presude “Sejdić i Finci” nema napretka. Ako se prisjetimo 2013., 2014. to je bio jedini uslov za kandidatski status BiH za ulazak u EU. Političke elite samo deklarativno kažu da su za provođenje presude i za evropsku BiH. No do dan danas nisu mene ni, najvećim dijelom, građane BiH uvjerili da oni to zaista žele. Njima odgovara ova situacija status quo. Oni se tako održavaju na pozicijama koje obnašaju. Oni se tako ponašaju jer mogu da zaposle svoje, sebi bliske, i zato su u BiH korupcija nepotizam na visokom nivou.
BUKA: Dejtonski Ustav je omča oko vrata ovom društvu. Šta bi pak značilo njegovo raspakivanje?
Njegovo raspakiranje voljom domaćih političkih elita bi bilo signal da zaista BiH žele povesti ka EU. Ma šta ko mislio o EU to je jedini, rekao bih, siguran put BiH ka prosperitetu, ka socijalnim i ekonomskim reformama. Za bolji život građana BiH. Dokle ćemo mi kao građani BiH zbog njihovog neslaganja, nerada, netrpeljivosti trpiti da nam penzije budu na nivou od 150 do 200 eura, a njihove plate budu na nivou 3.000 do 5.000 eura. Moći će nas uvjeriti samo ako sjednu za sto i dogovore se da pretresu, raspakuju, otvore iskren dijalog, konstruktivan razgovor o tome na koji način izvršiti ustavne promjene i uskladiti Izborni zakon u tom pravcu.
