Bez obzira jeste li i sami vlasnici kućnog ljubimca, zasigurno ste čuli neke mitove o njima. Evo nekih zanimljivih činjenica i zabluda o mačkama i psima.
1. Psi su slijepi za boje
Porijeklo ove zablude nije točno poznato. Istina je, zapravo, da psi vide u boji, iako malo drugačije od ljudi. Veterinarski oftalmolozi su zaključili da psi vide poput ljudi koji su slijepi za crvenu ili zelenu boju, a također imaju problema s razaznavanjem boja.
Pseće oči imaju receptore za plave i zelene, no ne i za crvene nijanse. Dobro razaznaju različite plave, ljubičaste i sive boje. Ono što im je važnije su intenzitet, kontrast i pogotovo kretanje.
2. Mačka se uvijek dočeka na noge
Mačke se zaista instinktivno pokušavaju dočekati na noge, no to im ne uspije baš svaki put. Često pretrpe teške ozlijede ili slome pokoju kost. Popularni kliše, nažalost, ne ide u njihovu korist, jer mnoga djeca vole isprobavati koliko su okretne i spretne – bacanjem mačaka s visina.
Ovaj mit jednostavno nije istinit, pogotovo ako je mačka iznenađena, bolesna, ozlijeđena ili pada s toliko male visine da se ne stigne okrenuti. Ukoliko padne sa zaista velike visine, nikakvo dočekivanje na noge neće ublažiti pad.
3. Pas s toplim nosom je bolestan
Za ovu zabludu čak ne postoji nijedan valjan argument, ljudi jednostavno misle da zdrav pas ima hladan i vlažan nos. Temperatura i vlažnost psećeg nosa nemaju nikakve veze s njegovim općim zdravstvenim stanjem.
4. Kad pas maše repom, znači da je sretan
Većina pasa zaista maše repom kad su sretni, što ljude navodi da svako mahanje repa povežu sa psom u ekstazi. U mnogim slučajevima, mahanje repom znači pokazivanje uzbuđenosti ili neke emocije.
Ipak, baš poput ljudskog smješka, mahanje repom ne znači uvijek da je izražena emocija pozitivna. Psi često mašu repom i kad su nervozni, razdraženi, napeti, preplašeni, ljuti ili agresivni. Razna istraživanja pokazala su i to da psi, kad su sami, obično uopće ne mašu repom, bili sretni ili ne.
5. Pseća usta su čišća od ljudskih
U prošlosti se vjerovalo da pseća slina ima antiseptička svojstva, a neki i danas vjeruju da je ljekovita. Pseća usta nisu čišća od ljudskih i, iako može biti ubojita za neke bakterije, sa sobom nosi svoje kolonije bakterija i ostalih mikroorganizama.
Činjenica da su te kolonije različite od onih u ljudskim ustima ne znači da slina ima mistične moći, a većinom je odraz njihove prehrane. Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom i mala djeca ne bi trebali imati izravan kontakt s psećim ustima ili mačjom slinom.
6. Jedna pseća godina jednaka je sedam ljudskih
Porijeklo ovog mita vjerovatno se krije u čistoj matematici – prosječan pseći životni vijek kreće se oko 10-12 godina, dok je ljudski oko 70-74. Tačne formule zapravo nema, starenje je individualna stvar, kako za ljude, tako i za pse.
Množenje psećih godina sa 7 predstavlja prepojednostavljen način gledanja na njihovo starenje, koje ne odražava pravo stanje i njihovu razvijenost. Osim toga, postoji jasna razlika u starenju između malih i velikih pasa, s tim da veći imaju prilično kraći životni vijek.
Realnija računica izgledala bi otprilike ovako:
pas: 1 godina – čovjek: 15 godina
pas: 10 godina – čovjek: 56 godina
pas: 20 godina – čovjek: 98 godina
7. Starog psa ne možeš naučiti nove trikove
Ova vrlo popularna izreka ponekad se koristi i za ljude. Kao i dosad spomenuti mitovi – nije istinita i vjerovatno je potekla od nekoga ko nije uspio pridobiti svog starog psa da sjedne ili hoda uz nogu.
Stari psi potpuno su sposobni naučiti nove trikove, štoviše, sposobni su razvijati nove vještine do posljednjeg dana. Osim sposobnosti, izražavaju i jasnu želju za učenjem, um im traži dodatnu stimulaciju, baš kao naš.
Uz dovoljno strpljenja, ljubavi i upornosti stari pas naučit će sjesti, lajati kad neko zazvoni na vratima, donositi štap, leći na zapovijed, prevrtati se, praviti mrtav ili pružiti šapu. Sve dok je pas zdrav i živahan, naučit će sve što poželite.
8. Mačke predu jer su sretne
Većina mačaka prede kad su u blizini svojih vlasnika ili kad ih se mazi, no to nema veze s emocijom poput sreće. Obično predu i kad su bolesne, ozlijeđene, pod stresom, uplašene ili kad ih nešto boli. Također pred kad na svijet donose mlade, a ponekad i kad umiru.
Poput mahanja repom u pasa, mačke predu kako bi izrazile neku snažnu emociju, pozitivnu ili negativnu. Ako bismo to uspoređivali s ljudskim ponašanjem, mogli bismo spomenuti pjevušenje ili mrmljanje neke melodije, što obično je povezano sa srećom, ali može biti i pokazatelj stresa, straha ili bolesti.
9. Mačke vide u mraku
Mačke se, kao i većina predatora, odlično snalaze u mraku, što ipak ne znači da doslovno vide u potpunoj odsutnosti svjetla. Zjenice im se otvaraju mnogo šire od ljudskih, što propušta više svjetla, ali to je to, ne mogu ga stvoriti niotkud.
10. Psi jedu travu kako bi povratili
Postoje dva vrlo različita tipa ponašanja što se tiče trave – neki je jedu usputno, par zalogaja tu i tamo, dok se drugi žestoko bace na proždiranje. Oni koji se brzo najedu obično povrate, dok oni koji jedu polako nemaju takvih posljedica. Jedenje trave nema izravne veze s želučanim problemima.
(VisokoIN)
