Većina članova CIK-a smatra da mandate u Domu naroda FBiH treba raspodijeliti prema popisu stanovništva iz 2013. Za neke kritičare to je „realizacija ratnih ciljeva“, dok su mišljenja analitičara podijeljena.
Članovi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) saglasni su da treba donijeti podzakonski akt o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH), ali o ključnom pitanju – na osnovu kojeg popisa stanovništva će se vršiti implementacija izbornih rezultata, onog iz 1991. ili posljednjeg iz 2013. godine – nema jedinstvenog stava. Nadležne službe pripremit će obje varijante prijedloga o kojima će se u CIK-u raspravljati narednih dana.
Većina članova CIK-a smatra da implementaciju izbornih rezultata prilikom raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH treba vršiti na osnovu popisa iz 2013. godine. Pojedini mediji (Slobodna Bosna, Žurnal) prenose da bi CIK time omogućio „realizaciju ratnih ciljeva”, dok bi lider Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović „preuzeo kontrolu nad domovima naroda”.
Milan Sitarski: „Čemu popis iz 2013. ako će biti invalidan?“
Analitičari imaju različita mišljenja o tome koji je popis validan za popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH, iako se gotovo svi slažu u ocjeni da je to pitanje za zastupnike i delegate Parlamenta, a ne članove CIK-a. Jedni smatraju da je validan popis iz 1991. godine, jer to predviđa Ustav FBiH, dok drugi vjeruju da je validan popis iz 2013. godine, kao što to stoji u Izbornom zakonu BiH, kaže analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski.
„Kako je Izborni zakon na državnom nivou, a federalni Ustav na federalnom, ja sam pristalica ove opcije koja tvrdi da je nadležan državni Ustav i državni Izborni zakon, i da je samim time validan i popis iz 2013. godine. U suprotnom bi se moglo postaviti i pitanje zašto je uopšte i proveden ako će biti ‘invalidan’, odnosno ako njegovi rezultati neće biti važeći. Međutim, naglašavam da je to pitanje koje bi trebalo da razmotre i utvrde zastupnici, odnosno delegati Parlamentarne skupštine BiH”, kazao je Sitarski za BH radio 1.
Hoće li CIK prekršiti Dejtonski sporazum?
Doktor političkih nauka, Slaven Kovačević upozorava da bi CIK mogao prekršiti Opći okvirni sporazum za mir u BiH iz Dejtona, koji u Aneksu 7. utvrđuje popis iz 1991. kao neophodan element sa samo jednom namjenom. „A to je da se zaustavi svako političko ili pravno legaliziranje rezultata agresije, genocida, ratnih zločina, protjerivanja građana i različitih presuđenih udruženih zločinačkih poduhvata, što bi, prema najavama, CIK sve zajedno mogao legalizirati svojim podzakonskim aktom koji se tiče popunjavanja Doma naroda FBiH“, kaže Kovačević.
On pojašnjava da CIK ima zakonsku obavezu da utvrdi broj mandata iz svih skupština kantona FBiH uz poštivanje Ustava FBiH, i da bi članovi CIK-a u slučaju kršenja Ustava mogli biti krivično gonjeni. „Kršenje Dejtonskog sporazuma zahtjevalo bi promptnu reakciju garanata Dejtona, a to su Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Europska unija, koje mogu svoju aktivnost artikulirati kroz Ured visokog predstavnika (OHR – Office of the High Representative). Dakle, imamo moguću krivičnu odgovornost članova CIK-a radi kršenja Ustava, te moguće kršenje Dejtonskog sporazuma, zarad nedemokratskih političkih aspiracija nekoliko političkih stranaka u BiH koje žele biti vječni i nezaobilazni faktor u svim procesima formiranja vlasti“, kaže Kovačević za Deutsche Welle.
OHR: „Mora se primijeniti Ustav Federacije”
Oglasio se i OHR izražavajući žaljenje što stranke u BiH nisu na vrijeme postigle dogovor o izbornoj reformi u vezi sa Domom naroda FBiH, ističući da nijedna stranka ne treba blokirati provedbu izbornih rezultata. „Što se tiče popisa, OHR je više puta izjavio da se mora primijeniti Ustav FBiH. Ovaj stav je iznesen i u dopisu koji je OHR dostavio Ustavnom sudu BiH u vezi sa predmetom Krišto“, saopćeno je iz OHR-a.
U Ustavu FBiH je precizirano da će konstitutivni narodi i „ostali” biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u FBiH i da će se takva zastupljenost bazirati na popisu stanovništva iz 1991. godine, do potpune provedbe Aneksa 7 (povratka izbjeglica). Zvaničnici iz pojedinih kantona, među kojima predstavnici Socijaldemokratske partije BiH i Demokratske fronte iz Bosanskopodrinjskog kantona Goražde, najavljuju blokadu formiranja Doma naroda FBiH ako CIK primjeni popis iz 2013. godine.
