Crnogorski predsjednik Milo Đukanović poručio je da u Crnoj Gori nema rusofobije, ali ima odlučnosti da se ne dozvoli agresija. Naveo je da Rusija pokušava da nezavisnim i suverenim državama uskrati pravo na izbor vlastite budućnosti, piše RTCG.
Đukanović je, na Balkanskom integracionom forumu (BIF), kazao da su događaji iz 2016. godine u Crnoj Gori iz istog političkog naslova kao i agresija na Ukrajinu.
Kako je rekao, godinama prije toga Rusija se pripremala za pokušaj historijskog revizionizma. A ideja toga je da se Rusiji obezbijedi geopolitički značaj koji je imao Sovjetski savez.
„Rusija se pripremala za reviziju, a onda se dogodilo to 2016. u Crnoj Gori. Ako je Rusija željela da pošalje poruku Zapadu, ona je tražila dobar primjer gdje bi mogla tu poruku poslati“, naveo je Đukanović.
On je rekao da se Crna Gora tada našla pred vratima NATO-a i da se to probalo spriječiti organizacijom državnog udara.
„Tome smo odoljeli, Crna Gora je nakon nekoliko mjeseci ušla u NATO. Rusija je nastavila da dalje razvija svoj model hibridne destrukcije na Zapadnom Balkanu“, istakao je Đukanović.
Đukanović: Rusija je razvila dvije “ozbiljne baze destrukcije” – Srbiju i Republiku Srpsku
On je kazao da je Rusija razvila dvije “ozbiljne baze destrukcije” – Srbiju i Republiku Srpsku.
„Neki glasovi kažu ne treba pretjerivati sa ocjenama. Moje objašnjenje je da u Crnoj Gori nema nikakve rusofobije. Ali ima odlučnosti da se ne dozvoli agresija“, istakao je Đukanović.
Govoreći o parlamentarnim izborima iz augusta 2020, Đukanović je poručio kako ne spori značaj promjene vlasti, ni ocjenu da je u Crnoj Gori postojao dug kontinuitet prethodne vlasti.
“Ipak, kada se ta promjena nametne kao apsolutni cilj, onda se ozbiljno rizikuje ono čemu sada svjedočimo”, dodao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, da se vlast u Crnoj Gori mijenjala četvorogodišnje, država nikad ne bi došla do nezavisnosti, članstva u NATO-u, ni do vrata Evropske unije (EU).
Kako je rekao, međunarodni partneri to stanje vide malo bolje poslije agresije na Ukrajinu. Ali još uvijek nedovoljno dobro.
Đukanović je istakao da Evropa i zapadni partneri moraju jasno saopštiti da su napravili određene previde prije dvije godine. Jer će bez tog saopštenja, kako je kazao, dalje legitimisati srljanje nekih struktura u brak sa nacionalizmom.
BiH očekuje kandidatski status u decembru
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), Željko Komšić je, govoreći o evropskom putu te države kazao da očekuju kandidatski status na samitu u decembru.
Komšić je istakao da je odluka o kandidatskom statusu, koja će biti donesena na Evropskom vijeću, klasična geopolitička odluka koja ima veze sa dešavanjuma na istoku Evrope, odnosno u Ukrajini.
„Da li će biti dovoljno ozbiljnosti ključnih političkih aktera, želim da vjerujem“, naveo je Komšić.
On je ocijenio da odnosi među državama Zapadnog Balkana moraju imati zdrave temelje. Precizirajući da to znači međusobno priznjanje i uvažanje.
„Mi samo Crnom Gorom nemamo problema. Što se dešava u vašoj kući, to je vaš izbor, jer se vi u naše stvari ne miješate. Kada je riječ o ostala dva susjeda, nema šanse da prođe dan da ne gledaju u naše dvorište“, istakao je Komšić.
Kako je rekao, velikonacionalni projekti koji su na prostorima bivše Jugoslavije ostavili veliko zlo nisu umrli. Oni će čekati svoju priliku da idu u pravcu realizacije planova iz devedesetih.
„Desit će se sigurno ako to ne eliminišete iz javnog života. Ljudi ne vide koliko se sjeme zla sije pogotovo među mladim ljudima. A sve se to podgrijava potrebom da budemo pragmatični“, rekao je Komšić.
