Dok se u Bosni i Hercegovini (BiH) još traga za posmrtnim ostacima više od 7.500 žrtava rata devedesetih godina, doktor iz Brčkog na sjeveroistoku zemlje je u svom dvorištu po sopstvenom priznanju skrivao zakopane kosti jedne od žrtava.
Ostaci u dvorištu brčanskog ortopeda Nebojše Mraovića zakopane su prije 11 godina, nakon čega je iznad njih izgradio betonsku fontanu.
Mraović već godinama u Brčkom ima privatnu ortopedsku ambulantu.
Ekshumacija kostiju je izvršena 21. septembra pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, prema naredbi Suda BiH, a svjedok koji je otkrio lokaciju zakopanih ostataka tvrdi da se radi o žrtvi genocida u Srebrenici iz 1995. godine.
Isti svjedok navodi da su kosti donesene u Brčko dvije godine nakon rata.
Mraović, kako je izjavio za Radio Slobodna Evropa (RSE), ne vidi ništa sporno u cijelom slučaju, navodeći da su kosti korištene za “planiranje operacija”.
“Ja sam ih koristio u bolnici, koristio za planiranje operacija, oni su valjali stotinama ljudi”, rekao je Mraović za RSE u kratkom telefonskom razgovoru, ne objašnjavajući na koji način ih je koristio.
Radi se o nekompletnim ostacima jedne osobe i, kako su rekli za RSE iz Instituta za nestale BiH, prvom slučaju namjernog sakrivanja posmrtnih ostataka žrtve rata u Bosni i Hercegovini u sopstvenom dvorištu.
Prema informacijama Instituta, Mraović se ne nalazi u Bosni i Hercegovini.
Koliko je nestalih u BiH?
Skoro tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, još se traga za 7.597 nestalih osoba, od čega 1.200 samo u Srebrenici.
Posmrtni ostaci Bošnjaka ubijenih u Srebrenici, gdje je prema presudama međunarodnih i domaćih sudova u julu 1995. ubijeno više od 8.000 ljudi, nakon rata su pronađeni u više od 80 masovnih grobnica širom srednjeg Podrinja.
Nakon zločina, tijela su prebacivana iz jedne u drugu masovnu grobnicu, što je otežavalo njihovu identifikaciju i ukop.
Osobe koje su tragale za članovima porodice koji su nestali, za RSE su ranije svjedočile da su im “posrednici” tražili 500 evra po osobi, da otkriju lokaciju na kojoj se nalaze tijela.
nstitut za nestale osobe ima telefonsku liniju za anonimno dojavljivanje lokacija na kojima se nalaze tijela žrtava proteklog rata. Ipak, kako je ranije rečeno iz ovog Instituta za RSE, prijava je veoma malo, a istina se i dalje skriva.
Institut je u prošloj godini izvršio 109 ekshumacija, ekshumirana su 83 tijela, a ukupno je identifikovana 151 nestala osoba.
Tužilaštvo BiH provodi istragu
U kratkom telefonskom razgovoru, Mraović je za RSE, na pitanje ima li advokata, odgvorio da nema”od čega da se odbrani, od tih glasina”.
Iz državnog Tužilaštva je rečeno za RSE da je istraga u toku, da oni i SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu) provode potrebne aktivnosti, te da u interesu predmeta ne mogu davati dodatne informacije.
Do zaključenja teksta RSE nije dobio odgovor iz Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Brčko Distrikta o tome da li će dr Mraoviću biti oduzeta licenca za bavljenje ljekarskim poslom.
Prema zakonima Distrikta, ona se može oduzeti “zbog kršenja etičkih principa struke”.
Ljekarske komore oba bh. entiteta nisu odgovorile na zahtjev za komentarisanjem ovog slučaja.
Kako je došlo do otkrića?
Iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine pojašnjavaju da su oni radili po prijavi koju su dobili od svjedoka.
Emza Fazlić, portparolka Instituta izjavila je za RSE da su posmrtni ostaci navodno doneseni u Brčko 1997. godine.
“2012. godine ih je zakopao u svoje dvorište, a potom je preko toga izlivena betonska fontana”, rekla je Fazlić.
Ona ističe, da nije bilo svjedoka koji je dao preciznu lokaciju posmrtnih ostataka, vjerovatno nikada ne bi bili pronađeni.
“Posmrtni ostaci su odmah prebačeni u Komemorativni centar u Tuzlu, gdje se naknadno zakaže obdukcija, odnosno sudsko-medicinska, kriminalistička obrada, tom prilikom, ujedno se izuzmu koštani uzorci koji se pošalju na DNK analizu”, rekla je portparolka Instituta.
Gdje su pronalažena tijela žrtava rata?
Fazlić ističe da su posmrtni ostaci pronalaženi na privatnim parcelama, ali obično nakon što su prodate, pa je počela gradnja vikendice ili prokopavanja kanala za vodu.
“Sve češće u zadnje vrijeme nam se događa da prilikom izvođenja nekakvih građevinskih radova se naiđe slučajno na posmrtne ostatke, ali ovakvo namjerno skrivanje, do sada nismo zabilježili”, istakla je Fazlić.
Bivši član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica Bosne i Hercegovine, Amar Mašović, kaže za RSE da je “užasnut i zgrožen” ovim otkrićem, te da u 30 godina potrage za nestalima nije naišao na takav slučaj.
“Pretpostavka je da se radi o žrtvi genocida, ali svejedno, da se uopšte ne radi o žrtvi rata, užasnut sam činjenicom da čovjek koji je položio Hipokratovu zakletvu na takav način se odnosi prema jednom ljudskom biću, bez obzira što to biće više nije živo”, istakao je Mašović.
On ističe da će istraga otkriti na koji način je Mraović došao do posmrtnih ostataka, te porijeklo osobe.
Dodaje da ovo nije prvi put da su na privatnom imanju pronađeni ostaci, ali je prvi put da je neko donio tijelo na svoje imanje sa druge lokacije.
“Bilo je na privatnim imanjima, u bunarima, u septičkim jamama, na području Han Pijeska, takođe ja mislim da se radilo o žrtvi Srebrenice, samo ne iz ‘95. nego jedna grupa koja je išla iz Tuzle za Srebrenicu. Dešavalo se, i u dvorištima zgrada, unutar kuća – doduše, najčešće vlastitih spaljenih kuća njihovih vlasnika”, rekao je Mašović.
Zatvorska kazna do dvije godine
Prema Krivičnom zakonu Brčko Distrikta, ako neko neovlašteno odnese, sakrije ili premjesti tijelo ili dio tijela, biće kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Kazne su iste u Federaciji BiH, dok je u Republici Srpskoj moguća zatvorska kazna do dvije godine.
Krivični zakon BiH se ne bavi ovim, ali propisuje zatvorsku kaznu do tri godine u slučaju da osoba ne prijavi mjesto masovne grobnice.
Taj pravni akt “masovnu grobnicu” definiše kao neoznačeno mjesto u kojem se nalaze dva ili više tijela, ili ostaci tijela osoba ubijenih u genocidu ili ratnom zločinu piše RSE.
