U dječjoj radoznaloj prirodi jeste da sve što vide dotaknu, što većini roditelja poprilično smeta. Postavlja se pitanje da li pretjerujemo kad je riječ o čuvanju djece od prljavštine i mikroba? I kako to sve utiče na njihovo zdravlje?
Stručnjaci se slažu s tezom da je infekcija pojedinim bolestima legitiman razlog za brigu roditelja, ali isto tako većina njih se slaže da cjelokupno društvo poprilično pretjeruje kad je u pitanju zaštita djece od mikroba.
Sigurno ste nekad čuli tezu kako izlaganje beba mikrobima može u budućnosti da djeluje kao zaštita od bolesti kao što su alergije i astma u kasnijem životu. Ovakav način mišljenja naziva se i “hipoteza higijene”, koje podržava mišljenje koje kaže da kad je dječja izloženost parazitima, bakterijama i virusima u ranijem životu ograničena, šanse za dobitak astme, alergija i autoimunih bolesti tokom kasnijeg života su veće.
Dokazano je da djeca koja su odrastala na farmi sa starijom braćom i sestrama i ona koja su od najranijeg doba išla u vrtić u postotku manje pate od alergija.
Baš kao što je bebinom mozgu potrebna stimulacija da bi se normalno razvijao, isto tako je imunom sistemu potreban dodir sa svakodnevnim uglavnom bezopasnim mikrobima da bi jačao, naučio kako da se prilagođava i reguliše. Upalni procesi su povezani s nastankom mnogih ozbiljnih bolesti kao što su Alchajmerova bolest, dijabetes, srčana oboljenja… Naučnici su odavno prestali da vjeruju da imunitet ima veze samo s alergijama, autoimunim bolestima i astmom i vjeruje se da je povezan s upalama, kao i sa degenerativnim bolestima, i upravo iz tog razloga, izloženost mikrobima je veoma važna u ranijem životnom dobu.
Čišćenje bacila, dobro za zdravlje ili loša ideja?
Kada previše čistimo i sterilišemo okruženje u kome se nalazi beba da bismo je zaštitili od bolesti, mi na neki način smanjujemo šansu imunitetu da ojača na prirodan način i na taj način sprečavamo da djeca dođu u dodir s prirodnim mikroorganizmima koji su u stvari dobri za njih. Isto tako postoji šansa da se previše ode u potpuno drugom smjeru, što takođe nije dobro, pa tako dosta ljudi koji vjeruju u “hipotezu zdravlja” tvrdi da su mikrobi iz prljavštine u potpunosti dobri za zdravlje. Stručnjaci se s tim ne slažu jer tvrde da su ti mikrobi potpuno nebitni jer su adaptirani da prežive u prljavštini, a ne u ljudskom organizmu.
