Kolone vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i inozemstva danas pristižu na vrelo Bune u Blagaju, kako bi se pomolili i sudjelovali na centralnoj manifestacija 42. Dana mevluda i zikra, koja je najstarija kulturno-vjerska manifestacija u Hercegovini.
Zahira Bužo iz Sarajeva satima se vozila kako bi danas stigla na mevlud u Blagaju.
“Dolazim svake godine redovito. Ovo je za mene veliki događaj i nije mi bilo teško putovati. Presretna sam da sam danas u Blagaju”, kazala je Bužo za Anadolu Aagency (AA).
Njena jetrva Sabija naglašava kako je u njihovoj obitelji svake godine dolazak na mevlud u Blagaj neupitan.
“Prije mjesec dana počeli smo s pripremama za ovaj događaj”, kazala je Bužo. Naglasila je kako su pratili vremensku prognozu i nisu ih spriječile ni moguće padavine.
Šemsa Hodžić iz Busovače je na ulazu u Tekiju rekla kako je duhovna hrana koju nosi mevlud nešto neprocijenjivo i riječima neopisivo.
“Dolazila sam ovdje kad je bila samo mala stazica, a dolazim i sada kad je sve uređeno i sređeno i dolazit ću dok sam živa. Mislim da svaki vjernik ako jednom ovdje dođe više nikada ne prestaje dolaziti”, rekla je Hodžić.
Da je žeđ za duhovnom obnovom neutaživa svjedoči nam Fata Selimović iz Busovače, koja je obišla brojna dovišta, a u Balagu bila po prvi put tek prošle godine.
“Bila sam u Saudijskoj Arabiji i na brojnim dovištima, ali ono što sam doživjela u Blagaju prošle godine me nagnalo da ovdje dolazim dok god budem mogla”, rekla je Selimović.
U nesvakidašnjem ambijentu Blagajske tekije, prepune vjernika na centralnoj svečanosti danas imami, derviši i šejhovi uče tradicionalni mevlud i zikr.
Svečanost je započela tradicionalnim mevludom u 11 sati, pred desetinama hiljada vjernika, a dijelove Kur'ana uče poznati hafizi.
Tradicija dovišta, zajedničkih masovnih molitvi, u BiH je, kako ističu povjesničari, starija od dolaska Osmanlija na ove prostore. Ljudi su je vezali za ono što je njihova veza s Bogom, kojeg trebaju, kojem zahvaljuju, u koga vjeruju, kome se mole, kojeg obožavaju i od koga pomoć traže. Dova je svojevrsna veza s rodnom grudom, a dovište na vrelu Bune smatra se jednom od najjačih veza sa poviješću bh. vjernika, sa onim osobama koje su zaslužne za utemeljenje ove tradicije.
Tradicija godišnjeg okupljanja i godišnjeg dovišta u Blagaju održala se sve do 1925. Iste godine umro je i posljednji njen šejh. Tekija je od tada, više-manje, postala samo turistička atrakcija, ali ni turizmu između dva rata se nije poklanjala dovoljna pažnja. No, tradiciju blagajskog mevluda, kolokvijalno poznatog kao derviški mevlud, obnovili su 1975. šejh Fejzulah ef. Hadžibajrić, u ime Tarikatskog centra, i mostarski muftija Seid ef. Smajkić, u ime institucija IZ u BiH.
U posljednja četiri desetljeća ova tradicija je poprimila međunarodni karakter. Tradicionalnom mevludu, koji se, prema kalendaru Rijaseta IZ u BiH, organizira svake druge subote u maju, sudjeluje od 20.000 do 40.000 vjernika.
