Za razliku od ”zlatnih godina”, u 2013. centralne banke manje su kupovale zlato kako bi zaštitile svoje nacionalno bogatstvo. Ipak, ako se uporedi ova godina s 2012. pad je manji.
Nanovije izvješće World Gold Council-a (WGC) pokazuje da su tokom 2013. ukupne rezerve zlata središnjih banaka porasle za gotovo 300 tona. Prema službenim podacima za decembar 2013. ukupne rezerve iznosila su 31.913,5 tona zlata.
U nastavku je lista zemalja koje po WGC-u imaju najveće rezerve zlata na svijetu.
10. Indija – Službeni iznos zlata u tonama: 557,7 tona. Procenat deviznih rezervi u zlatu: 8,4 posto.
9. Nizozemska – Službeni iznos zlata u tonama: 612,5 tona. Procenat deviznih rezervi u zlatu: 54 posto.
8. Japan – Službeni iznos zlata u tonama: 765,2 tona. Procenat deviznih rezervi u zlatu: 2,6 posto. Zlatne rezerve ove zemlje 1950. godine iznosile su svega 6 tona, a prvi nagli skok dogodio se 1959. kada su ukupne japanske rezerve u zlatu dosegle 169 tona. Nakon katastrofalnog potresa 2011., kako bi zaustavila investitore da odu iz zemlje, dio tih rezervi Japan je prodao te je u privreda ‘upumpano” oko 20 trilijuna jena.
7. Rusija – Službeni iznos zlata u tonama: 1.015,1 tona. Procenat deviznih rezervi u zlatu: 8,3 posto. Ruska središnja banka u 2013. prvi je osigurala rezerve u zlatu koje su premašile tonu.
‘Zlatna’ Švajcarska
6. Švajcarska – Službeni iznos zlata u tonama: 1.040,1 tona. Procenat deviznih rezervi u zlatu: 8,3 posto. Iako je krajem devedesetih bilo prijedloga da se rasproda dio zlatnih rezervi Švajcarske, jer su neki ocijenili da su one, u kontekstu monetarne politike nevažne. Potom se u nekoliko godina prodalo oko 1.300 tona. Sada ova zemlja nema namjeru rasprodavati zlatne rezerve.
5. Kina – Službeni iznos zlata u tonama: 1.054,1 tone. Procenat deviznih rezervi u zlatu: 1,2 posto. U usporedbi s drugim zemlja, i prosjekom oko 10 posto, zlato čini mali udio u kineskim deviznim rezervama. Povećanje zlatnih rezervi biće vrlo važno za zemlju koja pretendira postati svjetska privredna sila broj jedan.
4. Francuska – Službeni iznos zlata u tonama: 2.435,4 tona. Procenat deviznih rezervi u zlatu: 66,1 posto.
3. Italija – Službeni iznos zlata u tonama: 2.451,8 tona. Procenat deviznih rezervi u zlatu: 67,2 posto. Naši susjedi ne rasprodaju zlatne rezerve. Dapače, 2011. italijanske bake od središnje banke zatražile su da kupi još zlata kako bi se ojačala njihova bilanca.
2. Njemačka – Službeni iznos zlata u tonama: 3.387, 1 tona. Procenat deviznih rezervi u zlatu: 68,7 posto.
1. Sjedinjene Američke Države – Službeni iznos zlata u tonama: 8.133,5 tona. Procenat deviznih rezervi u zlatu: 71,7 posto. Već godinama Amerika je na vrhu liste zemalja s najvećim rezervama u zlatu. Gledano količinski, nekada su imali puno više. 1952. čak 20.663 tone, dok su ispod 10 tona prvi put pali 1968.
(VisokoIN/Net.hr)
