Federalna vlast planira topli obrok uvrstiti u minimalac od 1.000 KM, a radnici i ekonomisti upozoravaju da to nije željena reforma
Na usvajanje fiskalnih zakona u Federaciji BiH kojim bi se rasteretila privreda od visokih poreskih nameta čeka se godinama. Iako su federalne vlasti najavljivale da će se to desiti u 2023. godini, od toga nije bilo ništa. Reforme zakona o doprinosima i porezu na dohodak su prolongirane za ovu godinu. Izmjena ovih zakona je potrebna, prije svega, kako bi radnici s minimalnim platama konačno imali malo značajnija primanja.
Ozbiljno rasterećenje za poslodavce
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović, koji je i član Ekonomskog savjeta premijera Federacije BiH, potvrdio nam je da su novi fiskalni zakoni pripremljeni. Pitali smo ga koje će biti najznačajnije promjene u novim zakonima u odnosu na postojeće.
“Novim zakonom o doprinosima u FBiH doprinosi će sa dosadašnjih 41,5 posto biti smanjeni na 28,5 posto. Doprinosi se značajno smanjuju gdje će penziono i invalidsko osiguranje iznositi 14 posto umjesto dosadašnjih 23 posto, zdravstveno osiguranje će iznositi 13,5 posto umjesto 16,5 posto te osiguranje u slučaju nezaposlenosti jedan posto u odnosu na prethodnih dva posto, što predstavlja ozbiljno rasterećenje za poslodavce u Federaciji BiH”, ističe za Buku Hasanović.
Prema njegovim riječima, porez na dohodak će iznositi 10 posto te novim Zakonom o porezu na dohodak iznos plate do 1.000 KM neće biti oporezovan.
“Zakonom o porezu na dohodak bit će tretirane povremene aktivnosti, gdje su freelanceri obuhvaćeni zakonom, a također su planirane i olakšice za pripravnike”, dodaje Hasanović.
Navodi kako će paralelno s ova dva zakona biti predložen i zakon o minimalnoj plati u FBiH.
“Zakon o minimalnoj plati propisivat će minimalni iznos od 1.000 KM koji poslodavci moraju isplatiti zaposlenicima kao mjesečnu naknadu za rad. Minimalna plata od 1.000 KM novim zakonom uključuje i topli obrok. Preko 200.000 radnika u FBiH koji su trenutno zaposleni primaju platu do 1.000 KM i povećanje minimalne plate najviše bi utjecalo upravo na ovu kategoriju zaposlenih”, govori nam Hasanović.
Najbitnije je koliko radnik nosi kući
Minimalna plata u Federaciji BiH trenutno iznosi 619 KM, ali bez toplog obroka i naknade za prevoz. Novim zakonom će minimalna plata sa uključenim toplim obrokom iznositi 1.000 KM.
Kada su prije nekoliko godina sindikati radnika pokrenuli priču o povećanju minimalca u FBiH, namjera im je bila da se izbore za minimalnu platu od 1.000 KM, a ne za ukupna primanja od 1.000 KM, što je velika razlika.
Kada je priča pokrenuta, minimalac od 1.000 KM uz topli obrok je i imao neki značaj, no taj iznos je posljednjih godina u potpunosti izgubio vrijednost koju je imao prije dvije ili tri godine. Nekontrolisan rast cijena u Bosni i Hercegovini je doprinio činjenici da 1.000 KM ne može zadovoljiti ni najosnovnije potrebe.
“Prije svega, jedna od nama jako bitnih dilema od početka cijele priče o minimalnoj plaći od 1.000 KM i jeste bila da li je zaista riječ o plaći ili su u pitanju primanja, odnosno proširenje poreske osnovice koje podrazumijeva i topli obrok i naknadu za prevoz u taj iznos. Plaća od 1.000 KM bez toplog obroka i naknade za prevoz je već devalvirala u odnosu na porast troškova, a ako će povećanje značiti povećanje minimalnih primanja, a ne samo plaće, mislim da se stvarno povećanje neće ni desiti”, govori za Buku Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.
Već sada, upozorava ona, za iznos od 1.000 KM možemo kupiti mnogo manje nego što smo mogli prije dvije godine kada je priča o povećanju prvi put plasirana.
“Tako da bih poručila federalnim vlastima da dobro povedu računa, prvo koliko dugo će čekati sa povećanjem minimalne plaće a onda i šta će tačno uključivati minimalna plaća. Ono što je bitno je koliko će radnici odnijeti u svojim novčanicima kući, a to je ono što mora biti značajno”, naglašava Beširović.
Ekonomista Igor Gavran smatra da će uvrštavanje toplog obroka u minimalac od 1.000 KM biti najveći napredak za poslodavce, a vrlo mali za radnike.
“Za neke radnike to nije nikakav napredak, jer zavisi od toga kolika su im ukupna primanja. Razlika do tih 1.000 maraka je minimalna, ako je uopšte i ima, tako da to sve više liči na neku prevaru. Ono o čemu se sve vrijeme govorilo jeste minimalna plaća, a svi znamo da u Federaciji BiH minimalna plaća predstavlja plaću. Priča kako su na zapadu ili negdje drugo sva primanja integrisana nema veze. Mi ovdje imamo tradiciju da je plaća zaista plaća, a da je topli obrok naknada. Ako govorimo o minimalnoj plaći od 1.000 KM, to bi trebalo značiti da bude minimalna plaća 1.000 KM plus ostale naknade, inače lažete i varate narod. Vlasti u Federaciji vole da ističu kako je Federacija ekonomski daleko jača od Republike Srpske, što je tačno, međutim, postavlja se pitanje zašto onda radnici u Federaciji ne mogu imati mnogo viša primanja. Ako se zakon o minimalnoj plati uradi na ovaj način, onda bi neki radnici u Republici Srpskoj mogli imati i viša primanja ili u najmanju ruku da bi sve bilo uravnoteženo. Ako je uravnoteženo, onda to znači da ponovo u Federaciji neko daje manje radnicima nego što može”, jasan je Gavran.
O minimalcu od 1.000 KM više ne smijemo pričati
Iako su fiskalni zakoni pripremljeni, oni u parlamentarnu proceduru neće još ići. Barem je tako ranije najavljivao federalni premijer Nermin Nikšić, koji je u više navrata kazao da će se fiskalni zakoni usvajati kada se uspostavi online fiskalizacija.
Dakle, ako bismo bili optimistični i vjerovali da će fiskalni zakoni biti usvojeni do polovine ove godine, te ako uzmemo u obzir da Poreznoj upravi FBiH treba još minimalno šest mjeseci za pripremu, onda je jasno da novi zakoni o doprinosima, porezu na dohodak i minimalnoj plati ne mogu stupiti na snagu prije 2025. godine. U najoptimističnijem scenariju.
Vrijedi napomenuti da je Udruženje poslodavaca FBiH početkom prošle godine predložilo privremenu mjeru kojom bi se omogućilo povećanje plate radnicima za iznos do 400 KM, ali su federalne vlasti tada odbile taj prijedlog pod izgovorom da su novi fiskalni zakoni u pripremi i da će uskoro biti usvojeni.
“U tom trenutku, želeći da vjerujem da su zaista zakoni u pripremi, i ja sam smatrao da ako biramo između te dvije opcije, privremena mjera odmah, ili novi zakon za nekoliko mjeseci, da je bolje novi zakon kao potpuno rješenje. Međutim, sada nažalost vidimo da se novi zakoni još nisu usvojili. Ukoliko se uopšte novi zakoni i usvoje kako je obećano, ne smijemo uopšte govoriti o bilo kojoj vrsti obračuna od 1.000 KM. Jednostavno, to je potpuno bezobrazno, neozbiljno i nehumano razvlačiti tu cifru već godinama dok njena realna vrijednost pada. Dakle, čak kada bismo govorili i o stvarnoj neto plaći i bez naknada, opet moramo govoriti o iznosu većem od 1.000 KM, ako govorimo o implementaciji 2025. godine. Cijene i dalje rastu, to što je stopa inflacije pala ne znači da ljudi imaju niske troškove života. Ako vlast Federacije želi pokazati da je bilo šta sposobna učiniti osim samohvale i slikanja, onda je ovo najbolji test, a na kojem do sada padaju”, zaključuje Gavran.
