Prošlo je mjesec dana od kada je predsjednik ESV-a Safudin Čengić najavio je da će novi Zakon o zdravstvenom osiguranju biti pripremljen u roku od 60 dana i upućen Vladi FBiH. To znači da bi zakonsko rješenje pred oči javnosti trebalo u narednih mjesec dana.
Čengić je upozorio na razmjere problema, navodeći da je u njegovoj firmi u posljednje četiri godine čak 48 posto zaposlenih koristilo bolovanje. Istakao je da zloupotrebe dolaze iz više pravaca, od institucija i zdravstvenih radnika do samih zaposlenih te da su izmjene zakona i pravilnika nužne. Naglasio je i da prava stvarno bolesnih radnika neće biti ograničena.
Prema važećem sistemu, privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor, uz primjenu MKB-10 klasifikacije. Poslodavac i osiguranik imaju pravo žalbe u roku od 48 sati, o kojoj odlučuje ljekarska komisija kantonalnog zavoda, dok nadzor nad bolovanjima provode kantonalni zavodi i poslodavci.
Podaci pokazuju rast troškova: u 2024. godini za bolovanja duža od 42 dana izdvojeno je oko 61 milion KM, što je 13,2 posto više nego godinu ranije. Ukupno je evidentirano gotovo dva miliona dana bolovanja, od čega se najveći dio odnosi na bolesti, ali i na druge osnove, uključujući njegu članova porodice.
Ministarstvo zdravstva FBiH navodi da su “naknade plaća po osnovu bolovanja dužeg od 42 dana, koje se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, iznosile 60.953.440 KM, što predstavlja rast od 13,2 posto, odnosno oko 7,1 milion KM u odnosu na 2023. godinu.”
U 2024. godini u Federaciji BiH bilježi se ukupno 1.963.383 dana bolovanja preko 42 dana, od čega se 1.938.547 dana odnosi na bolovanje osiguranika, od čega se 1.219.451 dana bolovanja odnosi na bolovanje osiguranika po osnovu bolesti, a 719.096 dana na bolovanje osiguranika po svim ostalim osnovama bolovanja”.
Pored toga, kako Zavod pojašnjava, 24.836 dana bolovanja preko 42 dana odnosi se na bolovanje osiguranika u svrhu njege člana uže porodice, od čega se 19.227 dana odnosi na bolovanje po osnovu bolesti, a 5.609 dana na sve ostale osnove bolovanja.
U međuvremenu je stigao i potencijalno kompromisni prijedlog koji bi mogao ublažiti oštre stavove dvije strane, poslodavaca i sindikata.
Prema informacijama iz pregovaračkih krugova, dio poslodavaca predlaže model prema kojem bi troškove bolovanja do 10 ili 15 dana snosio Zavod zdravstvenog osiguranja, zatim bi period od 10 ili 15 do 40 dana bio na teret poslodavaca, dok bi za bolovanja duža od 40 dana obavezu ponovo preuzeo Zavod.
Ovakav model natjerao bi konačno i državni aparat da odgovornije i upornije kontrolišu bolovanja i ljekare koji ih izdaju i tamo gdje pravih razloga nema.
Obrazloženje ovog prijedloga ima utemeljenje i u činjenici da su upravo kratkotrajna bolovanja najčešće predmet zloupotreba. Poslodavci navode primjere učestalih bolovanja četvrtkom i petkom, neposredno prije vikenda ili praznika, što, kako tvrde, stvara dodatni finansijski i organizacioni pritisak na kompanije.
