Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić podnio je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine krivičnu prijavu protiv ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića. Prijava je podnesena zbog postojanja osnova sumnje na izvršenje krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, piše Raport.
U prijavi se navodi da je ministar Amidžić, kao odgovorni državni službenik i član Vijeća ministara BiH, svjesno i kontinuirano propustio izvršiti obaveze proistekle iz odluke visokog predstavnika broj 16/23 od 20. septembra 2023. godine, kojom je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine.
Odluka visokog predstavnika donesena je na osnovu ovlaštenja iz Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, a sam Zakon je stupio na snagu osmog dana nakon objavljivanja na internet stranici OHR-a ili dan nakon objavljivanja u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“, zavisno od toga koji je datum nastupio ranije.
Navedenim izmjenama značajno je proširen mandat Memorijalnog centra u oblastima istraživanja genocida i edukacije, a novim članom 15a osnovan je Odjel za istraživanje genocida i edukaciju o genocidu kao organizaciona jedinica unutar Centra.
Zakonom je izričito propisano da se Odjel osniva radi organiziranja istraživanja genocida, prikupljanja historijskih podataka, izdavanja publikacija te promoviranja edukacije.
Također, članovi Odjela imaju pravo na plaću ili naknadu u skladu sa zakonom, dok odredba člana 15b stav (5) obavezuje Službu Memorijalnog centra da pruža svu tehničku i administrativnu pomoć Odjelu.
U prijavi se ističe da osnivanje Odjela nije bilo predmet političkog dogovora, diskrecione odluke ministra finansija ili eventualne buduće zakonodavne intervencije, već dio važećeg pravnog sistema BiH. Uprkos tome, od donošenja izmjena do danas, Memorijalnom centru nije omogućeno da u punom kapacitetu provede zakonom propisanu organizaciju i funkcije Odjela.
Ministarstvo finansija i trezora BiH, pod rukovodstvom ministra Amidžića, nije poduzelo neophodne korake za osiguranje organizacione strukture i finansijskih sredstava.
Memorijalni centar se u više navrata obraćao resornom ministarstvu sa zahtjevima za usklađivanje sistematizacije, osiguranje budžetskih sredstava i stvaranje drugih finansijskih i administrativnih pretpostavki, ali je ministar Amidžić, prema raspoloživoj dokumentaciji, te zahtjeve kontinuirano odbijao ili propuštao postupiti po njima.
Takvo postupanje, prema navodima prijave, nije predstavljalo jednokratni administrativni propust, već kontinuirano djelovanje kojim se kroz period od više godina onemogućava potpuno izvršenje zakonom proširenog mandata Memorijalnog centra.
Posljedica je da organizaciona jedinica, čije je postojanje izričito propisano, nije mogla biti stavljena u puni funkcionalni kapacitet. Time je faktički blokiran rad na istraživanju genocida, prikupljanju i obradi historijskih podataka, izdavačkoj djelatnosti i edukaciji, što je od posebne važnosti za sprječavanje negiranja i revizionizma genocida.
U prijavi se naglašava da je potrebno ispitati da li su radnje i propusti osumnjičenog, posmatrani pojedinačno i u ukupnosti, predstavljali svjesno odbijanje izvršenja odluke visokog predstavnika. Posebno, traži se utvrđivanje:
U dokumentaciji Tužilaštvu Bosne i Hercegovine detaljno su pobrojana ključna pravna i činjenična pitanja koja se stavljaju na teret ministru finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđanu Amidžiću u vezi s neprovođenjem izmjena Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.
U okviru predočenih stavki, od nadležnih pravosudnih institucija traži se utvrđivanje tačnih obaveza i ovlasti Ministarstva finansija i trezora BiH u vezi sa provođenjem izmjena Zakona, kao i utvrđivanje konkretnih zahtjeva koje je Memorijalni centar uputio Ministarstvu. Također, traži se provjera kada je osumnjičeni zaprimio navedene zahtjeve i koje je tačno radnje odbio poduzeti ili poduzeo, te da li je imao zakonsku i faktičku mogućnost da postupi po propisima.
Pored toga, zahtijeva se utvrđivanje da li je njegovo postupanje bilo svjesno i namjerno, da li je cilj ili posljedica takvog rada bilo onemogućavanje izvršenja odluke visokog predstavnika i zakona, te da li su takvim propuštanjem nastupile konkretne štetne posljedice po rad Memorijalnog centra i izvršavanje njegovog zakonskog mandata.
Osnov sumnje proizlazi iz činjenice da je osumnjičeni, kao ministar, tokom dužeg vremenskog perioda bio upoznat sa zakonskim obavezama i činjenicom da Centar nije u mogućnosti provesti izmjene bez odgovarajućih postupanja institucija BiH.
Uz prijavu je podnesen i niz dokaza, a Tužilaštvu BiH predloženo je formiranje predmeta, uvid u korespondenciju, te saslušanje direktora Memorijalnog centra, ministra Amidžića i drugih odgovornih osoba.
