Jasno je da smo važan dio priče i za istočnu, ali i južnu interkonkeciju. Projektom Južne interkonekcije BiH bi se riješila potpune ovisnosti o ruskom gasu, dok istočna interkonekcija znači izgradnja ruske trase kroz Republiku Srpsku u BiH
Nakon što je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović uputio početkom mjeseca u zvaničnu proceduru preporuku za izradu i usvajanje zakona o plinu Bosne i Hercegovine, što bi značilo i uspostavu državnog regulatora za oblast prirodnog plina, novi projekti i plinovodi ponovo su politička tema u našoj zemlji. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac traži da se na narednoj sjednici Vijeća ministara BiH prioritetno usvoji prijedlog za zaključivanje međunarodnog sporazuma sa Srbijom o izgradnji Istočne interkonekcije, navodi BHRT.
Izgradnja gasne istočne interkonekcije je naš prioritet, kaže resorni ministar Staša Košarac. Navodi da ovaj projekat za rezultat ima povećanje sigurnosti snabdijevanja potrošača prirodnim gasom i dugoročnu energetsku stabilnost u Republici Srpskoj. Slične poruke stižu i od premijera Republike Srpske koji poručuje, kako je naveo, pojedincima iz Federacije da prestanu da opstruišu gasifikaciju Republike Srpske. Zbog svega ministar Košarac traži da se na narednoj sjednici Vijeća ministara na dnevni red stavi pitanje novog gasovoda.
“Ako Vijeće ministara BiH u četvrtak ne uvrsti i ne usvoji tačku koja se odnosi na izgradnju istočne interkonekcije, kao resorni ministar neću dati saglasnost na projekte koje je Federacija BiH kandidovala za sufinansiranje investicionih projekata, kao i projekata tehničke pomoći u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan”, jasno kaže Staša Košarac.
“Pitanje gasa i gasifikacije, regulativa kojom se uređuje ova oblast i druge predviđene procedure u potpunosti su u nadležnosti entiteta, odnosno Republike Srpske i tako će i ostati”, dodaje premijer Republike Srpske Radovan Višković.
Ukoliko ne bude podrške, to znači da bi ukupno devet projekata iz Federacije BiH, sedam iz oblasti energetike, a dva iz oblasti životne sredine, bilo upitno. Ovakve najave ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković doživljava kao prijetnje i nisu spremni, kaže, na ucjene,već kompromis. Zadnju riječ tvrdi dat će struka, a prije toga politike će uskladit ova važna pitanja.
“Interkonekcije su jedna zajednička tema, one su tema u paketu i o njima ćemo razgovarati zajednički i sa Hrvatskom i sa Srbijom, ratifikacija naših granica je vrlo važno prethodno pitanje, razgovaramo i sa predstavnicima međunarodne zajednice kojima je širenje te ruske infrastrukture na Balkanu i Europi posebno važno pitanje, a shvataju specifičnost BiH”, kaže ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković.
Naše komšije u Republici Hrvatskoj bliži su ideji južne interkonekcije, a u tu ideju bi se uklopio južni dio BiH. I dio domaćih političara podržavaju ovu ideju. Njihov cilj je napraviti energetsko čvorište na Krku, a taj bi projekat, kažu, za BiH značio relativnu neovisnost o plinskom čvorištu u ukrajinskom Beregovu te dodatni izvor osim Srbije.
“Hrvatska ima terminal na Krku i izgradnja tog terminala pokazala se kao strateški porjekat koji nam je u ovoj krizi omogućio da se ne moramo bojati hoće li u Hrvatskoj biti dovoljno plina. Zašto smo se odlučili udvostručiti kapacitete, upravo da bi bili na dispoziciji našim susjedima”, jasan je ministar privrede i održivog razvoja Hrvatske Davor Filipović.
Jasno je da smo važan dio priče i za istočnu, ali i južnu interkonkeciju. Projektom Južne interkonekcije BiH bi se riješila potpune ovisnosti o ruskom gasu, dok istočna interkonekcija znači izgradnja ruske trase kroz Republiku Srpsku u BiH.
